Boris Tučić: Povlastice Hrvatskoj uništile bi agrar

Ukoliko bi bio usvojen zahtjev Hrvatske da sa BiH i poslije ulaska u Evropsku uniju trguje na osnovu odredaba CEFTA sporazuma, bila bi prouzrokovana ne samo finansijska šteta mjerena desetinama miliona evra, nego bi težak udarac pretrpio cjelokupan poljoprivredni sektor u BiH.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić.

- Nadam se da će pregovarački proces dovesti do rješenja na obostranu korist - istakao je Tučić.

* GLAS: Inicijativa vlada RS i FBiH za izmjenu Zakona o "Elektroprenosu BiH" izazvala je oštre kritike, a posebno dio koji se odnosi na raspodjelu dobiti tog preduzeća. Kakvo je Vaše mišljenje o tom pitanju?

TUČIĆ: Najkvalitetniji odgovor na kritike i navodnu zabrinutost pojedinih krugova u BiH nad sudbinom "Elektroprenosa" dali su upravo sami akcionari, odnosno vlade RS i FBiH. Aktivnosti koje su akcionari realizovali, a koje se odnose na rješavanje pitanja menadžmenta kompanije, usvajanje finansijskih izvještaja, pripremu investicionih planova i izdvajanje sredstava za održavanje mreže, jasno govore da bilo kakvim strahovima nije bilo mjesta, te da je ovo pitanje od samog početka bilo predmet bespotrebne politizacije.

* GLAS: Kako komentarišete zahtjev Hrvatske, koja je od 1. jula 2013. godine član EU, da za tu zemlju i dalje ostanu na snazi odredbe CEFTA sporazuma. Kakve posljedice bi imale BiH i njena privreda ukoliko bi taj zahtjev bio prihvaćen?

TUČIĆ: Evropska komisija uporno nastoji da obezbijedi Hrvatskoj da i poslije ulaska u članstvo EU uživa beneficije koje je u trgovini sa zemljama regiona uživala na osnovu sporazuma CEFTA, pozivajući se na koncept "tradicionalne trgovine" koji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum jednostavno ne poznaju i bazirajući svoje zahtjeve na prilično specifičnim interpretacijama pojedinih odredaba ovih sporazuma i pojedinih instituta međunarodnog javnog prava. Činjenica je da su neke države regiona, rukovođene vlastitim političkim ili drugim interesima, pristajale na ovakve ili slične zahtjeve Evropske komisije. Međutim, ukoliko bi to učinila i BiH, bila bi prouzrokovana ne samo finansijska šteta u iznosu od nekoliko desetina miliona evra, nego bi veoma težak udarac pretrpio cjelokupan poljoprivredni sektor u BiH. Nadam se da će pregovarački proces dovesti do rješenja na obostranu korist.

* GLAS: Misija Kancelarije za hranu i veterinarstvo iz Dablina uskoro stiže u BiH da bi se uvjerila da li su ispunjeni uslovi za izvoz mlijeka u EU. Kakve rezultate očekujete?

TUČIĆ: EU, a posebno Hrvatska, predstavljaju strateški važno tržište za mlijeko i mliječne proizvode iz BiH. Mehanizam koji je uspostavljen na osnovu dogovora nadležnih institucija u BiH u skladu je sa standardima i zahtjevima EU i u tom smislu možemo biti optimisti. Nadam se da niko ovo pitanje neće nastojati da podvede pod pregovarački proces vezan za zaključenje dodatnog protokola uz Privremeni sporazum, odnosno Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kontekstu pristupanja Hrvatske u EU. No, sačekajmo izvještaj Kancelarije za hranu i veterinarstvo.

* GLAS: Da li postojeći prelazi za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla na granici sa Hrvatskom zadovoljavaju potrebe domaćih privrednika?

TUČIĆ: Sasvim je sigurno da postojeći broj i teritorijalna distribuisanost graničnih prelaza za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u EU nije zadovoljavajući i da se ovo pitanje mora hitno rješavati. Uostalom, i prilikom ratifikacije sporazuma kojima je regulisano ovo pitanje jasno je naglašen stav da je što prije neophodno pokrenuti inicijativu prema Briselu kako bi se postojeća situacija popravila.

"Južni tok"

* GLAS: Kako komentarišete spor na relaciji Moskva - Brisel u vezi sa "Južnim tokom" i kakve bi on reperkusije mogao da ima po izgradnju kraka kroz RS i FBiH?

TUČIĆ: Činjenica je da postoje određena neslaganja između Ruske Federacije i Brisela po pitanju usklađenosti sporazuma koje su pojedine članice EU zaključile sa Rusijom sa legislativom Unije u oblasti energetike i to pitanje će se rješavati u pregovorima između Brisela i "Gasproma". Srbija je takođe zaključila predmetni sporazum sa Ruskom Federacijom, dok BiH to, ukoliko postoji opredjeljenje da se djeluje u tom pravcu, tek treba da učini. BiH je članica Evropske energetske zajednice i intenzivno pratimo komunikaciju Evropske komisije i "Gasproma" i razvoj situacije. Smatram da otvorena pitanja između Evropske komisije i investitora ne bi trebalo da predstavljaju prepreku da djelujemo u pravcu stvaranja svih neophodnih administrativnih preduslova za realizaciju ovog strateški veoma važnog projekta u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.