Boris Majstorović, izvršni direktor "Balkan kriptoeksčejndža": Slom kriptotržišta vrijeme za investiranje

Strmoglavi pad vrijednosti kriptovaluta na svjetskom tržištu tokom prošle sedmice mogla bi biti i dobra poslovna prilika za one koji su planirali da se okušaju u ovoj trgovini i kupe neku od digitalnih valuta, zbog njihove relativno niske cijene.

Kaže ovo u intervjuu za "Glas Srpske" izvršni direktor prve kriptomjenjačnice u BiH - "Balkan kriptoeksčejndž" Boris Majstorović, analizirajući posljednje "potrese" na ovom tržištu. 

- Pad vrijednosti kriptovaluta na svjetskom tržištu nije neuobičajena pojava. Kriptotržište je poprilično "mlado" i u posljednjih 12 godina, od kada je obavljena prva transakcija, ovi padovi i skokovi vrijednosti su česti. Primjera radi, prije četiri godine imali smo pad od čak 70 odsto. Nijedno tržište ne raste u nedogled, te tako s vremena na vrijeme dolazi i do određenih korekcija - kaže Majstorović.

GLAS: Šta je izazvalo ovaj pad vrijednosti kriptovaluta?

MAJSTOROVIĆ: Najava pojedinih centralnih banaka u svijetu, a prije svega američkih Federalnih rezervi i ECB-a da će podići svoje referentne kamatne stope bila je okidač za ovaj pad. Radi se o domino efektu, na koji su reagovali i kriptoinvestitori, i to najčešći oni mali koji još nemaju toliko iskustva u trgovanju kriptovalutama. Njih je zahvatila panika, a pogotovo nakon što su pojedine svjetske kriptoberze i platforme prije nekoliko dana blokirale na 24 sata trgovanje, ali i raspolaganje ovom kriptoimovinom. Nastala je opšta histerija. Nakon toga pojedinci su krenuli sa masovnom prodajom svojih kriptovaluta, što je onda dovelo i do drastičnog pada njihove vrijednosti.  

GLAS: Koji spoljni faktori inače najčešće utiču na kretanje vrijednosti kriptovaluta?

MAJSTOROVIĆ: Do 2020. godine kriptotržište se ponašalo potpuno atipično u odnosu na ona tradicionalna - kapitala, novca i nekretnina. Kada je vrijednost tržišta kapitala rasla, ono kripto je padalo. I obrnuto. To se dešavalo zbog toga što su tada učesnici na tom tržištu uglavnom bile osobe koje nisu imale inicijalno znanje. Njih nisu zanimali spoljni faktori. Ulagali su novac ne obraćajući pažnju na globalna ekonomska i finansijska dešavanja. Kada su u tu priču ušle i velike investicione banke i fondovi, sve se promijenilo. Oni su sa sobom donijeli određene obrasce ponašanja koje primjenjuju i na drugim tržištima. Zbog toga sada imamo situaciju da kriptotržište "prati" i reaguje na sve promjene na drugim. 

GLAS: Da li zbog niskih cijena struje Srpska može postati nova kriptodestinacija za "rudarenje" valuta?

MAJSTOROVIĆ: Kao prvo, moram reći da imamo izuzetne IT stručnjake koji rade za mnoge inostrane kompanije. Kada bi Srpska na neki način angažovala te mlade ljude, bili bismo u prilici da sami pravimo određene "proizvode". Mislim da imamo kapaciteta i znanja da pored tog "rudarenja", koje je trenutno najpopularnije, angažujemo ove kreativne ljude kako bi osmislili i realizovali niz projekata koji su vezani za "blokčejn" tehnologiju. Na primjer, Srpska bi mogli napraviti sopstvenu kriptovalutu, koja bi bila "oslonjena" na konvertibilnu marku.

Zakonska rješenja

GLAS: Dokle se stiglo u regulisanju ove oblasti kod nas?

MAJSTOROVIĆ: Mislim da bi već na narednoj sjednici NSRS poslanici trebalo da razmotre usvajanje dva jako bitna zakonska rješenja, koja bi trebalo da prvi put kod nas regulišu i definišu termin virtuelnih valuta, ko može trgovati  njima, ali i ko će sprovoditi kontrolu. I to je jako značajno, ali, isto tako, mišljenja sam da ne bi trebalo žuriti sa donošenjem nekih drugih zakonskih rješenja jer se tehnologija brzo razvija. Kriptovalute su samo jedan od proizvoda blokčejn tehnologije. Bitno je da se ne uguši nešto što se pokazalo kao dobro.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.