Borba protiv organizovanog kriminala samo na papiru

Darko Momić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Borba protiv organizovanog kriminala samo na papiru

SARAJEVO - Borba protiv organizovanog kriminala u BiH, prije svega protiv ilegalne trgovine narkoticma i krijumčarenja ljudi, godinama predstavlja mrtvo slovo na papiru.

O tome najbolje svjedoči dokument pod nazivom “Procjena prijetnji od organizovanog kriminaliteta u BiH” koji je Savjet ministara BiH sačinio i usvojio u martu 2017. godine. U tom dokumentu se navodi da se najveći broj organizovanih kriminalnih grupa u BiH bavi ilegalnom trgovinom narkoticima i krijumčarenjem ljudi, ali ti navodi su u potpunoj suprotnosti sa podacima bezbjednosnih agencija na nivou BiH. U navedenom dokumentu se ukazuje na opasnost od “rasprostranjenosti, brojnosti i kontinuiranog obnavljanja kriminalnih struktura, njihove međusobne povezanosti i ogromnih finansijskih sredstava i moći koju posjeduju”, ali zvanični podaci Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a posebno Tužilaštva BiH pokazuju da borba protiv organizovanog kriminala nije u fokusu njihovog rada.

Profesor Fakulteta bezbjednosnih nauka banjalučkog Univerziteta Mile Šikman koji je o ovoj problematici uradio stručni rad pod nazivom “Kriminalistička i sudska praksa u BiH” potvrđuje da su navodi iz dokumenta “Procjena prijetnje od organizovanog kriminaliteta u BiH” u potpunoj koliziji sa kriminalističkom praksom.

- U izvještaju o radu SIPA za 2017. godinu koji je bio dostupan kada sam se bavio ovom temom, može se vidjeti da je od ukupno 2.085 predmeta bilo svega 40 predmeta koji se tiču neovlašćenog prometa opojnim drogama, a samo 27 predmeta iz oblasti trgovine i krijumčarenja ljudima. Mnogo porazniji su podaci Tužilaštva BiH za tu godinu, jer se od ukupno 85 predmeta organizovanog kriminaliteta, šest odnosi na neovlašten promet drogama, a pet na krijumčarenje ljudi - kaže Šikman.

Situacija se nije značajno popravila ni kasnije, jer je SIPA 2018. godine radila na ukupno 2.106 predmeta od čega se 51 odnosi na neovlašćen promet opojnim drogama, a 33 na trgovinu i krijumčarenje ljudima, dok se od 107 predmeta Tužilaštva BiH opet samo šest odnosi na neovlašćen promet drogama, a samo dva na međunarodnu trgovinu ljudima i krijumčarenje ljudi. Posljednji dostupan izvještaj o radu SIPA je onaj za 2019. i u njemu se navodi da je ova policijska agencija te godine radila na ukupno 2.321 predmetu od čega se 56 odnosi na neovlašćen predmet opojnim drogama, a 41 na trgovinu i krijumčarenje ljudima, dok izvještaj Tužilaštva BiH za 2019. godinu još nije dostupan.

Ipak, Perica Stanić koji je bio direktor SIPA u navedenom periodu ne slaže se sa tvrdnjama da ova policijska agencija nije imala rezultata u borbi protiv nelegalne trgovine drogom, pogotovo tokom 2019. godine.

- Tokom 2019. godine zaplijenjeno je više od tone skanka, što je sigurno dobar rezultat. Broj predmeta nije pravi pokazatelj rada, jer su procjene koje su navedene u dokumentu Savjeta ministara jedno, dok je operativni rad nešto sasvim drugo - kaže Stanić.

On ističe da uvijek može bolje, ali se slaže sa tvrdnjama da Tužilaštvo BiH nije odgovorilo zadatku.

- Tužilaštvo BiH je rak rana ovog društva, a jedan od osnovnih problema je što ne završavaju istrage u roku koji im nalaže zakon - kaže Stanić.

Njegovo mišljenje dijeli i bivši ministar bezbjednosti BiH i aktuelni poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dragan Mektić koji kaže da najveću odgovornost za poražavajuće rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala snose pravosudne institucije, a prije svih Tužilaštvo BiH.

- Ne bih da krivim policiju, zato što ona ne može da radi predmete organizovanog kriminaliteta bez tužilaštva. Policija često podnese izvještaj ili informaciju, a to onda zablokira u tužilaštvu i to se tako vuče godinama - kaže Mektić.

Kazne

Mile Šikman kaže da sudske presude u predmetima neovlašćene trgovine drogom i krijumčarenja ljudi dodatno ruše povjerenje javnosti kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala.

- Visina izrečenih kazni je uglavnom ispod zakonom propisanog minimuma, a takva kaznena politika ne odgovara svrsi kažnjavanja za ova krivična djela - kaže Šikman.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.