Bitno je imati stranačku ili porodičnu kravatu

Sabina Dervišević, studentica na Fakultetu političkih nauka Nezavisnog univerziteta u Banjaluci, savjetnica je potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Svetozara Pudarića za odnose sa nevladinim organizacijama.

Imenovanjem savjetnika bez fakultetske diplome Pudarić nije ispoštovao federalni Zakon o državnoj službi koji određuje da kandidati za poziciju savjetnika moraju imati akademsko obrazovanje i petogodišnje radno iskustvo.

Dervišević je jedna od 157 savjetnika koji su do kraja februara ove godine bili angažovani u kancelarijama predsjednika, ministara i njihovih zamjenika u institucijama BiH, FBiH i Republike Srpske (RS). Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su na osnovu podataka prikupljenih iz državnih i entitetskih institucija izračunali kako se na plate savjetnika iz budžeta godišnje potroši najmanje 3,7 milijona KM. Plata savjetnika iznosi oko 2.000 KM.

Savjetnici na državnom i federalnom nivou uz platu imaju pravo i na novčane naknade za odvojeni život, prijevoz, smještaj, reprezentaciju i druge privilegije.

Za pozicije savjetnika se ne raspisuje javni konkurs i oni za svoj rad odgovaraju samo zvaničnicima koji su ih postavili. Tako, uz stručnjake, na ove pozicije često budu imenovani političari koji su ostali bez angažmana, stranačke kolege i srodnici funkcionera.

Imenovanjem savjetnika funkcioneri doprinose povećanju broja zaposlenih u glomaznoj državnoj administraciji. Primjeri iz RS-a pokazuju kako stalno zaposleni u institucija mogu obavljati poslove za koje su obično zaduženi savjetnici.

U državnoj i federalnoj vladi svi funkcioneri imaju savjetnike, a neki od njih i do šest. U četiri ministarstva Vlade RS trenutno nije zaposlen niti jedan savjetnik.

„Pomoćnici ministra i sekretar, zajedno s ministrom, uspijevaju realizovati uspješno sve ciljeve, planove i svakodnevne radne zadatke, te trenutno nema potrebe za popunjavanjem mjesta savjetnika", navode iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS-a.

Pravilnikom do novih savjetnika

Poziciju savjetnika za odnose sa nevladinim organizacijama u Kancelariji potpredsjednika FBiH uveo je upravo Pudarić. „Cijeli moj mandat do sada i ubuduće će biti orijentisan na potrebe građana", kaže on.

Tridesetšestogodišnja Dervišević se još 1999. godine uključila u Socijaldemokratsku partiju (SDP). Kaže kako je od tada sa današnjim potpredsjednikom FBiH „dio istog tima, dio iste porodice". Od 2004. do aprila 2012. godine bila je sekretar u kantonalnoj organizaciji SDP-a Unsko-sanskog kantona.
 
U pravilniku, na osnovu kojeg je Pudarić imenovao Dervišević, piše kako je jedan od glavnih zadataka savjetnika saradnja sa nevladinim organizacijama.

Predstavnici pet nevladinih organizacija u BiH: Transparensi Internešnel (TI), Centri civilnih inicijativa (CCI), Centar za zastupanje građanskih interesa, Asocijacija za demokratske inicijative i Sarajevski otvoreni centar izjavili su za CIN kako ne poznaju Dervišević niti su imali bilo kakvu saradnju s njom. Štoviše, čini se kako nitko od odgovornih u ovim organizacijama nije ni znao kako Pudarić ima savjetnika za nevladin sektor.

Pudarić kaže kako njegov kabinet sarađuje s organizacijama koje brinu za djecu sa posebnim potrebama, socijalno ugroženima, javnim kuhinjama...

Kako bi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji u federalnim institucijama stupio na snagu, mora dobiti pozitivno mišljenje Zavoda za javnu upravu koji djeluje unutar Federalnog ministarstva pravde i Kancelarije za zakonodavstvo Vlade FBiH. Direktor Zavoda Enver Išerić kaže da ovaj pravilnik nije prošao proceduru.

Pudarić kaže kako nije tražio mišljenje Vlade o pravilniku jer on smatra da kao njen šef to ne treba činiti.

Za savjetnika iz studentskih klupa

Prema Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH savjetnici ne moraju posjedovati univerzitetsku diplomu, dok neki pravilnici o unutrašnjoj organizaciji zahtijevaju akademsko obrazovanje. U zavisnosti od institucije, pravilnici traže radno iskustvo do tri godine. Pravilnici, uglavnom, ne definišu savjetničke oblasti, već samo broj savjetnika.

Prva praktična iskustva u pravničkim poslovima Dijana Tabori sticala je u Kancelariji člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Prema njenoj službenoj biografiji Pravni fakultet je završila 2006. godine, a već naredne godine postala je Komšićeva savjetnica za pravna pitanja (!). Na ovoj funkciji je bila do početka 2011. godine, kada je imenovana za ministricu pravde i uprave Kantona Sarajevo, ali je naredne godine smijenjena, jer je vlada u kojoj je sudjelovala izgubila skupštinsku većinu.

Federalni revizor Munib Ovčina sumnja kako neko ko je tek diplomirao ili ko nema dovoljno radnog iskustva može obavljati najsloženije poslove. Za njega je to razdoblje učenja i pripravnički staž. Ako to radi, onda se ne može podvesti pod poziciju savjetnika i za to dobivati naknade koje ima savjetnik.

Diplomirani kriminalista Željka Kuldija je krajem prošle godine imenovana za savjetnika ministra bezbjednosti Fahrudina Radončića. Ona je do dolaska na savjetničku funkciju četiri godine radila u ovom ministarstvu, ali na poslovima za koje je dovoljna i srednja stručna sprema. Prvo je radila u Sektoru za graničnu i opštu bezbjednost, a poslije na mjestu tehničkog sekretara u Kabinetu sekretara Ministarstva.  

„Moj posao savjetnika obuhvata pripreme u ime Kabineta koje se tiču rada Savjeta ministara i Ministarstva bezbjednosti, kao i sve ostale zadatke koje mi proslijedi ministar i šef Kabineta", navodi Kuldija u svom odgovoru CIN-u.

Savjetnici po političkoj liniji

Savjetnici se imenuju na razdoblje od jednog mandata, u rangu su s funkcionerima i trebali bi raditi najsloženije i najodgovornije poslove koje ne mogu raditi ostali državni službenici, ali ovo često nije slučaj.

Prema prikupljenim podacima iz ministarstava, parlamenata i kanelarija predsjednika, na pozicije savjetnika nerijetko bivaju imenovani političari koji su ostali bez angažmana ili oni koji izgube na izborima.  

Nakon što joj je istekao mandat, gradonačelnicu Sarajeva Semihu Borovac je u martu 2010. godine tadašnji premijer FBiH Mustafa Mujezinović imenovao za savjetnika iz oblasti ekonomije, privatizacije, stranih ulaganja i investicija. Pravnica po struci, Borovac je na poziciji ostala tri mjeseca, dok nije dobila posao državnog koordinatora za reformu javne uprave.

Borovac kaže kako je savjetovala premijera Mujezinovića o tomu kako provesti zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o smanjenju pomoći borcima.

Nju je u decembru 2010. godine na poziciji savjetnika premijera zamijenio Sefer Halilović, umirovljeni general sa završenom vojnom akademijom, nakon što mu je istekao mandat poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ostao je na toj funkciji do marta 2011. godine, kada je imenovana nova vlada.

Enes Ganić, bivši direktor Agencije za privatizaciju FBiH, kazao je kako vlada Mustafe Mujezinovića nije imala strateški pristup privatizaciji te savjetnici iz vlade nisu bili od koristi Agenciji.

Urgencije iz porodice

Dio savjetničkih mjesta pripao je i bliskim srodnicima funkcionera i političara.

Bogoljub Radivojević je 2007. godine postao savjetnik za odnose s javnošću i protokol ministra prostornog uređenja FBiH Salke Obhođaša. U to vrijeme Bogoljubov otac Desnica Radivojević je bio član Stranke demokratske akcije (SDA), kojoj pripada i Obhođaš.  

„Neko je rekao da Desnica ima sina, da je tu u Sarajevu, ne znam više što je završio", prisjeća se Obhođaš koji je danas direktor Zaštitnog fonda FBiH. „Mislim kako sam rekao da treba netko tko će mi praviti priopćenja za javnost."

Nakon što je 2011. godine Desnica Radivojević naslijedio Obhođaša na funkciji ministra prostornog uređenja, Bogoljub je prešao u Kancelariju zamjenika federalnog premijera Jerka Ivankovića Lijanovića na poziciju savjetnika za strateško planiranje i unapređenje rada.

Muamera Numić je ćerka Timura Numića, visokorangiranog člana SDA-a i savjetnika zamjenika federalnog premijera Desnice Radivojevića koji od prošle godine nije član te stranke.

Numić, lingvist sa diplomom Filozofskog fakulteta u Sarajevu, savjetovala je nekadašnjeg predsjedavajućeg Savjeta ministara Adnana Terzića za oblast međunarodne saradnje, a potom i bivšeg ministra odbrane BiH Selmu Cikotića za oblast NATO-a.

Numić kaže kako je za angažman kod Terzića zaslužan bio njen otac koji joj je ugovorio intervju za posao, a za Cikotića stranka SDA u koju se u međuvremenu učlanila i iz koje su je predložili za savjetnika.

Cikotić je pozvao Numić na razgovor za posao u Dom oružanih snaga.

„Rekla sam mu da NATO nije moja uža specijalnost", priča Numić, ali Cikotić ju je, kaže, ohrabrio kako će mu biti od koristi zbog svojih iznimnih kontakata i dugogodišnje saradnje s osobljem američke ambasade koje je vođa procesa reforme odbrane. Prema Numićevim riječima, Cikotić joj je kazao kako će se „u NATO uhodati", ako je već tako pametna, kao što je hvale.

Danas je Numić vodeći državni službenik na poziciji sekretara Zajedničkog sekretarijata za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjedonosne agencije (OSA) BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.