Bisera Turković "minirala" imenovanje stručnog tima za Trgovsku goru

SARAJEVO - Na zahtjev ministra inostranih poslova BiH Bisere Turković, sa dnevnog reda današnje sjednice Savjeta ministara skinuta je odluka o formiranju ekspertskog tima za Trgovsku goru, što je, prema riječima ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca nedopustivo jer se na ovaj način sprečavaju aktivnosti na zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine.

Na ovoj  sjednici Savjeta ministara, na osnovu dogovora nadležnih sa svih nivoa vlasti u BiH trebalo je da bude donesena odluka o formiranju ekspertskog tima za Trgovsku goru, jer je za BiH neprihvatljivo da se na njenoj granici izgradi odlagalište radioaktivnog otpada.

Ekspertima bi bilo omogućeno da na osnovu naučnih, istraživačkih i stručnih znanja odgovore na sva otvorena pitanja u vezi sa eventualnom izgradnjom nuklearnog i radioaktivnog odlagališta na Trgovskoj gori. Po formiranju ekspertskog tima trebalo bi da uslijedi sastanak sa nadležnim ministarstvom u Vladi Hrvatske i da se na osnovu primjene evropskih konvencija omogući naučnim, istraživačkim i stručnim kadrovima iz BiH da dođu na Trgovsku goru.

Turkovićeva je nakon sjednice za portal Kliks izjavila da ne postoji nikakva hitnost u donošenju ove odluke, da nije zatraženo mišljenje Ministarstva finansija BiH jer Hrvatska nije donijela nikakve akte koji se tiču životne sredine, a koje je dužna BiH dostaviti na mišljenje.

- Pitanje zaštite životne sredine je drugo kasnije pitanje koje se javlja u ovom slučaju, a prvo je nuklearna bezbjednost za što postoji državna agencija, a Ministarstvo inostranih poslova nije nadležno za istu – istakla je Turkovićeva.

Dodaje da velika većina članova po svojoj funciji koju obavlja treba da radi navedene poslove za šta su plaćeni, a da ih ponovo neko ne plaća.

- Uopšte je pitanje šta mogu ti takozvani eksperti uraditi u ovom slučaju osim poslova koje svakako treba da obavlja Agencija za nuklearnu bezbjednost BiH svakodnevno u saradnji sa Atomskom agencijom iz Beča te Ministarstvo inostranih poslova u vezi sa životnom sredinom u kasnijoj fazi. Mišljenja sam da je ovo bespotrebno bacanje para za koje se i ne zna ni koliki iznos će se zatražiti - zaključila je Turkovićeva.

Košarac je za Srnu rekao da ne može da razumije razloge zbog kojih je Turkovićeva sa dnevnog reda sjednice skinula odluku o formiranju ekspertskog tima za Trgovsku goru, te da je njeno obrazloženje da je rano za ekspertski tim jer Hrvatska još ništa ne radi po tom pitanju - potpuno neargumentovano.

Napomenuo je da je o formiranju ekspertskog tima za Trgovsku goru postignuta saglasnost svih u BiH - i Republike Srpske i Federacije BiH i Brčko distrikta.

- Turkovićeva je kontaktirala neke službenike u Ministarstvu i ne mogu da razumijem razloge zbog kojih se ovo pitanje ne rješava - rekao je Košarac novinarima nakon današnje sjednice Savjeta ministara.

On je dodao da BiH po pitanju izgradnje nuklearnog i radioaktivnog odlagališta na Trgovskoj gori u Hrvatskoj treba da formira i pravni tim, jer je Hvratska već počela rad na potrebnim studijama.

Košarac je poručio da neće odustati od napora da se zaštiti zdravlje oko 250.000 ljudi koji žive uz granicu BiH sa Hrvatskom na tom dijelu.

- Nažalost, naši napori da sačuvamo zdravlje ljudi i životnu sredinu očigledno ne nailaze na razumijevanje odgovornih ljudi u ovoj zemlji. Nedopustivo! - naveo je Košarac.

Košarac je podsjetio da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa na osnovu stavova institucija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, institucija na nivou BiH, te kluba "Zelenih" predložilo strukturu ekspertskog tima za Trgovsku goru.

- Imali smo nekoliko važnih sastanaka, o tome smo obavijestili načelnike opština koji su dali saglasnost, da bismo danas zbog potpuno neargumentovanih, neobjašnjivih i netačnih informacija imali stav Turkovićeve da ta tačka dnevnog reda ne bude na sjednici Savjeta ministara - rekao je Košarac.

On je izrazio uvjerenje da će se ta tačka naći uskoro na nekoj od narednih sjednica Savjeta ministara i da će BiH donijeti odluku o formiranju ekspertskog i pravnog tima.
- Prilikom iznošenja argumentacije Turkovićeva je danas izjavila da je Savjet ministara donio odluku o formiranju koordinacionog tima od tri člana, a koordinacioni tim čine četiri člana. Najviše me je zaprepastila činjenica da je Turkovićeva o aktivnostima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kontaktirala neke državne službenice koje su isključivo bošnjačke nacionalnosti. Logično je bilo da kontaktira resornog ministra - rekao je Košarac.

On je rekao i da je jedan od razloga koji je Turkovićeva navela bio da je rano formirati ekspertski tim, te je istakao da ministarstvo na čijem je čelu raspolaže informacijom da je Hrvatska nekoliko miliona evra u ovoj godini planirala za izradu studije, kampanju i obezbjeđenje tog prostora.

 

Federalni ministar ekologije i turizma Edita Đapo rekla je da je Turkovićeva  blokirala borbu zemlje za zaštitu zdravlja stanovništva i ekologije.
Đapo je istakla da je iznenađena postupkom Turkovićeve jer su time spriječeni napori svih nivoa vlasti u BiH da bude formiran ekspertski i pravni tim koji bi zastupao interese BiH.

Đapo je naglasila da je odlukom o izgradnji odlagališta opasnog nuklearnog otpada na granici s BiH, Hrvatska ugrozila zdravlje oko 250.000 ljudi, kao i ekologiju i životnu sredinu u dolini rijeke Une, te široj regiji Krajine, saopšteno je iz federalnog Ministarstva ekologije i turizma.

- Zbog toga meni, kao resornom federalnom ministru ekologije, nije jasna odluka Turkovićeve da u Savjetu ministara blokira borbu naše zemlje za zaštitu zdravlja našeg stanovništva i ekologije. BiH prema svim međunarodnim aktima ima pravo da štiti svoja i prava svojih građana - istakla je Đapo.

Ona je napomenula da bi Turkovićeva, umjesto što blokira formiranje ekspertskog tima, trebalo da komunicira sa svojim kolegom u Hrvatskoj i predloži mu da s ciljem očuvanja dobrih diplomatskih odnosa Hrvatska ne gradi odlagalište nuklearnog otpada na granici s BiH, nego da odredi drugu lokaciju.

Uprkos protivljenju građana sa obje strane rijeke Une, kao i predstavnika lokalnih vlasti u slivu rijeke Une u Republici Srpskoj i FBiH, vlade Unsko-sanskog kantona, vlasti Republike Srpske i BiH, Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane "Krško" odlaže u bivšoj kasarni "Čerkezovac", u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

I pored protesta i upozorenja da bi izgradnja odlagališta mogla da ugrozi tamošnje stanovništvo, u jeku krize sa virusom korona, bivše vojno skladište "Čerkezovac" predato je 31. marta na upotrebu Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Predalo ga je Ministarstvo zaštite okoline i energetike  Hrvatske.

Prema međudržavnom sporazumu, Hrvatska svoj dio otpada iz Krškog mora preuzeti od Slovenije 2023. godine, pa u Fondu za finansiranje razgradnje kreću u izradu projektne dokumentacije, bezbjednosnih studija i studije uticaja na životnu sredinu.

Tačke skinute s dnevnog reda

Sa dnevnog reda današnje sjednice Savjeta ministara, koja se održava u Sarajevu, skinute su i sve tačke koje je predložilo Ministarstvo pravde.

Ministarstvo pravde predložilo je za današnju sjednicu, između ostalog, Izvještaj o sprovođenju Strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana za 2019. godinu.

Takođe, to ministarstvo predložilo je nekoliko tačaka koje se odnose na Strategiju BiH za rad na predmetima ratnih zločina, među kojima je Obavještenje člana Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja ove strategije i Ažurirana analiza implementacije ove strategije.

Tu su i izvještaji o radu Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Sa dnevnog reda današnje sjednice Savjeta ministara, koja se održava u Sarajevu, skinute su i sve tačke koje je predložilo Ministarstvo pravde.

Ministarstvo pravde predložilo je za današnju sjednicu, između ostalog, Izvještaj o sprovođenju Strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana za 2019. godinu.

Takođe, to ministarstvo predložilo je nekoliko tačaka koje se odnose na Strategiju BiH za rad na predmetima ratnih zločina, među kojima je Obavještenje člana Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja ove strategije i Ažurirana analiza implementacije ove strategije.

Tu su i izvještaji o radu Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Privremeno finansiranje

Savjet ministara usvojio je odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period juli-septembar, saznaje Srna.

Odluka o privremenom finansiranju trebalo bi da bude na snazi do usvajanja budžeta zajedničkih institucija BiH, čiji će se prijedlog naći na redovnoj sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH u utorak, 7. jula.

Nakon Predstavničkog doma, prijedlog budžeta trebalo bi da se nađe na dnevnom redu Doma naroda parlamenta BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.