Poziv Bilta i Petriča - priznanje da su propali pokušaji rušenja Srpske

SARAJEVO - Bivši visoki predstavnici u BiH Karl Bilt i Volfgang Petrič otvoreno su priznali da su propali svi dosadašnji pokušaji rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Republike Srpske.

Kaže ovo za "Glas Srpske" pravnik Ognjen Tadić, komentarišući autorski tekst koji je pomenuti dvojac objavio u prestižnom njemačkom listu "FAZ", u kojem su pozvali sve relevantne međunarodne aktere da ukinu OHR i redefinišu svoj pristup BiH.

- Ne vjeruj Danajcima ni kada poklone nose. Ovo je izreka koja mi je prva pala na pamet nakon što sam pročitao Biltove i Petričeve stavove. U suštini, radi se o njihovom priznanju da su propali dosadašnji pokušaji rušenja Dejtona i Republike Srpske. Mislim da sada traže novi način da nastave isti posao i da nam prave probleme. Stav Republike Srpske je jasan, mora se prestati rušiti Dejtonski mirovni sporazum, a svaki novi dogovor može biti rezultat samo slobodne volje svih strana u BiH - istakao je Tadić.

PORUKA SARAJEVU

Politički analitičar Drago Vuković kaže za "Glas Srpske" da ovakve i slične poruke nesumnjivo predstavljaju kapitulaciju ideje rušenja Republike Srpske i Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i same ideje stvaranja unitarne države BiH. Smatra i da najava pomalo iznenadnog odlaska Kristijana Šmita iz BiH, te postavljanje daleko umjerenijeg diplomate na čelo OHR-a, govori tome u prilog.
- Koga god da postave na to mjesto, to će, a u to duboko vjerujem, biti posljednji visoki predstavnik u BiH. On će dobiti ulogu da ugasi svjetlo u OHR-u. Nadam se da će u međuvremenu, nakon opšte dramaturgije praćene otvorenim izlivima frustracija, u Sarajevu doći do otrežnjenja među predstavnicima bošnjačke političke i intelektualne elite. Da će shvatiti da je propao njihov projekat stvaranja unitarne države i izgradnje nacije. Uostalom, i iz Vašingtona je otvoreno poručeno da tako nešto više neće podržavati - istakao je Vuković.

KOMPROMIS I DIJALOG

Prema riječima politikologa Filipa Matića, da ne bi došlo do raspada, BiH je nesumnjivo potreban novi početak o kojem Bilt i Petrič govore u svom autorskom tekstu, ali ne na način da se spolja upravlja njenim političkim procesima, te da ovi prostori budu prostor stalnog međunarodnog eksperimenta.

- Ne smije više biti principa preglasavanja i dominacije bilo koga. Sasvim suprotno, da se napravi decentralizovana unija sa visokom autonomijom njenih konstituenata. Ako BiH želi istinski demokratski kapacitet, onda odgovornost mora biti vraćena institucijama i narodima koji u njoj žive, a ne kancelarijama međunarodnih predstavnika. Nijedno društvo ne može politički sazreti dok ključne odluke zavise od nametanja i intervencionizma - poručio je Matić.

Navodi da je Dejtonski sporazum bio kompromis duboko podijeljenog društva, ali i da svaki pokušaj njegove jednostrane reinterpretacije vodi novim krizama. Kako je istakao, umjesto tutorstva, BiH treba dijalog, institucionalni balans i političku mudrost svih strana, jer samo tako može postati funkcionalna zajednica.

U tekstu pod naslovom "Ukinite visokog predstavnika", Bilt i Petrič ocijenili su da OHR, iako zamišljen kao privremena institucija nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, vremenom je prerastao u trajni mehanizam međunarodnog upravljanja koji više ne doprinosi političkom sazrijevanju zemlje, već održava stanje "upravljane stagnacije".

GUBITAK SMISLA

Bilt i Petrič podsjećaju da je OHR u prvim godinama nakon rata imao ključnu ulogu u stabilizaciji BiH, ali ističu da se vremenom udaljio od svoje prvobitne misije, navodeći da međunarodna uprava više ne podstiče političku odgovornost domaćih aktera, već je često zamjenjuje.

U svom tekstu upozoravaju i da se time stvara paradoks, BiH je formalno suverena država, ali u praksi ostaje pod oblikom spoljnog nadzora koji blokira puni razvoj demokratske odgovornosti.

Jedna od centralnih poruka njihovog teksta jeste da dugotrajna međunarodna intervencija ima ograničen efekat, te da demokratija ne može biti trajno upravljana spolja. Ocijenili su i da se politički kompromisi u BiH moraju graditi unutar domaćih institucija, a ne putem nametnutih odluka međunarodne administracije.

Oni upozoravaju da je praksa korištenja bonskih ovlašćenja dugoročno oslabila političku kulturu kompromisa u zemlji. Ovaj dvojac dalje ističe da se međunarodni kontekst značajno promijenio u odnosu na period kada je OHR uspostavljen, te da je nekadašnji široki međunarodni konsenzus o BiH danas ozbiljno narušen, uključujući i različite stavove unutar Zapada, ali i otvoreno osporavanje OHR-a od strane Rusije.

KLjUČNE PORUKE

U tom kontekstu upozoravaju da nastavak dosadašnjeg modela više nije održiv, jer ne postoji jedinstvena politička volja za njegovu dugoročnu podršku. U jednom od ključnih dijelova teksta, Bilt i Petrič ukazuju da je OHR u političkoj praksi postao dvostruki fenomen: za jedne je izgovor za nedostatak domaće odgovornosti, a za druge prepreka za političko djelovanje. Upozorili su da to dugoročno slabi institucije i usporava evropski put BiH. 

Prema njihovoj viziji, ključna neriješena pitanja, uključujući institucionalne blokade i imovinske sporove, ne bi trebalo da ostanu u domenu OHR-a, već da budu integrisana u pregovarački okvir sa EU. 

Na taj način, kako navode, prestala bi potreba za visokim predstavnikom kao krajnjim arbitrom, a BiH bi postepeno prešla u sistem pune političke odgovornosti. U završnom dijelu teksta, Bilt i Petrič ističu da je cilj stvaranje funkcionalne i stabilne države koja više ne zavisi od međunarodnog upravljanja.

Poručili su da bi ukidanje OHR-a, ako se sprovede u okviru evropske perspektive, moglo predstavljati novi početak i prelazak sa međunarodnog nadzora na evropsku integraciju, kao glavni okvir razvoja. Poruke ovog dvojca predstavljaju jedan od najdirektnijih poziva iz međunarodnog establišmenta za redefinisanje ili postepeno ukidanje OHR-a.

POTENCIJALNI KANDIDATI

Ono što dodatno privlači pažnju, a kako se približava sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC), a koja bi trebala biti održana početkom juna, jeste da su se intenzivirale diplomatske konsultacije oko izbora novog visokog predstavnika. Ovaj proces poprima oblik sve otvorenijeg političkog i diplomatskog obračuna SAD i Evrope.

Kao najveći favorit izdvaja se italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, koji se pominje kao nezvanični američki kandidat. Vašington smatra da Landi predstavlja stabilan i institucionalno prihvatljiv izbor, dok u Berlinu i Velikoj Britaniji navodno to osporavaju.

Zbog izostanka šireg evropskog konsenzusa, SAD su članicama PIC-a nedavno predstavile i alternativnog kandidata Vilijama Rugera. Prema ocjenama pojedinih analitičara, ovaj potez Vašingtona otkriva da će insistirati na vlastitom rješenju ukoliko ne bude postignut zajednički dogovor. 

Nova američka administracija sve otvorenije zagovara koncept kontrolisane tranzicije međunarodnog prisustva u BiH. To znači da OHR ne bi bio odmah ukinut, ali bi njegova izvršna uloga i korištenje bonskih ovlašćenja trebalo da budu ograničeni. U takvom okviru visoki predstavnik bi imao više ulogu političkog posrednika i koordinatora, a manje direktnog aktera koji nameće odluke.

 

Deklaracija

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 26. maja Deklaraciju o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, kojom se traži okončanje mandata visokog predstavnika i potpuno ukidanje ove međunarodne institucije. U dokumentu se navodi da Skupština, kao najviši zakonodavni organ Republike Srpske, strana ugovornica Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, zahtijeva od SB UN da hitno usvoji rezoluciju kojom bi se završila funkcija visokog predstavnika u BiH i zatvorio OHR. Deklaracija je usvojena s ciljem da se međunarodnim institucijama ukaže na odstupanja od izvornih principa Dejtonskog mirovnog sporazuma, naročito u kontekstu djelovanja nepriznatog visokog predstavnika Kristijana Šmita.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.