BiH odbacila sporazum, Srbija i Hrvatska za

Ž. Domazet i G. Maunaga
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: BiH odbacila sporazum, Srbija i Hrvatska za

JAHORINA - Predsjednik Srbije Boris Tadić podržao je u petak na Jahorini inicijativu hrvatskog predsjednika Ive Josipovića da se procesuiranje odgovornih za ratne zločine olakša međudržavnim sporazumom koji će potpisati ove dvije zemlje.

 

BiH ponovo neće staviti svoj potpis na taj sporazum, po kojem će se odgovorni za zločine procesuirati u zemlji u kojoj imaju prebivalište.

Zločin i kazna

Po završetku neformalnog trilateralnog sastanka članova Predsjedništva BiH Željka Komšića, Nebojše Radmanovića i Bakira Izetbegovića i predsjednika Hrvatske i Srbije, Tadić je rekao da Srbija podržava i ohrabruje pozitivne korake koje na polju pravnog procesuiranja osumnjičenih za ratne zločine čini Hrvatska.

- Srbija će insistirati da se i u budućnosti procesuiraju ratni zločini, i zato se pridružujemo inicijativi predsednika Josipovića - rekao je Tadić, i pozvao sve države u regionu da u pravnim procesima odgonetnu šta se dešavalo za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji, krivce za zločine stave iza rešetaka i doprinesu pomirenju.

Josipović je rekao na pres-konferenciji da bi sporazum o suđenju za ratne zločine prema mjestu prebivališta doprinio efikasnijem procesuiranju, a istovremeno bi onemogućio politizovanje slučajeva ratnih zločina.

Rekao je da će Srbija i Hrvatska sklopiti bilateralni sporazum.

Komšić je kazao da se BiH nije priključila ovoj inicijativi jer ne postoji jedinstven stav oko tog pitanja.

- To je posebno osjetljivo pitanje u BiH. Smatram da je prirodno da se sudi po mjestu izvršenja zločina - kazao je Komšić i dodao da BiH sa tužilaštvima Srbije i Hrvatske nije potpisala ni sporazum o saradnji u predmetima ratnih zločina jer nisu bile "ispoštovane procedure".

Pravni ekspert Miroslav Mikeš za "Glas Srpske" kaže da smatra da je Josipovićev prijedlog o suđenjima za ratne zločine po mjestu prebivališta ispravan, ali da je apsurdno to što ga BiH odbija.

- Josipović je šef katedre i profesor krivičnog prava na veoma uglednom Pravnom fakultetu u Zagrebu. Pošto se jedino Komšić sa njim ne slaže, postavlja se niz pitanja, od toga da li su SDP BiH i SDP Hrvatske slične partije i na osnovu čega to Komšić može imati jače argumente o krivičnom pravu od prof. Josipovića - kaže Mikeš.

Kaže da je Josipovićeva ideja rukovođena pragmatičnošću, odnosno time da se što brže i efikasnije, bez političkih primjesa, okončaju krivični procesi u vezi sa ratnim zločinima.

Predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović kaže da je Komšić u oba slučaja istupio rukovođen političkim razlozima, a ne pravilima struke i prava.

- Tu je u pitanju politički, a ne čin koji ima elemente prava. Kada je Komšić nedavno spriječio potpisivanje Sporazuma o saradnji između Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Srbije, kaže Čizmović, to je takođe bio politički potez referentan za petočlani tim tužilaca Tužilaštva BiH. Ali struka je nemoćna nad politikom - kazao je on.

Advokat Slobodan Perić kaže da Komšić odavno opstruiše saradnju sa Srbijom i sa Hrvatskom kad je riječ o okončanju krivičnih procesa vezanih za ratne zločine.

Organizovani kriminal

Na sastanku na Jahorini data je puna politička podrška borbi protiv organizovanog kriminala, što je, kako je rekao Komšić, bila i glavna tema razgovora.

- Jaka kriminalna infrastruktura u regiji može uticati ne samo na ekonomiju nego i na gušenje demokratskih procesa i zato moramo zajedno pojačati napore u borbi protiv organizovanog kriminala - rekao je Josipović.

Na sastanku je, kako je dodao Komšić, bilo riječi i o zajedničkom apliciranju za fondove EU za prekograničnu saradnju, zatim o međusobnom zastupanju u konzularnim stvarima u trećim državama, pripremama za promjenu graničnog režima zbog ulaska Hrvatske u EU i zajedničkim kandidaturama za sportska dešavanja kao što je formiranje zajedničke rukometne lige.

Odgovarajući na pitanja novinara, Tadić je rekao i da je spreman da se sastane sa premijerom Kosova Hašimom Tačijem samo ukoliko bi sastanak vodio rješenju problema na KiM.

- To nikako ne bih učinio ako bi bio u funkciji promocije kosovske državnosti ili političkog folklora - rekao je Tadić.

Članovi Predsjedništva BiH, te predsjednici Srbije i Hrvatske okončali su sastanak nešto iza 12 časova i krenuli u obilazak Jahorine. Dio ekipe do Rajske doline provozao se ratracima Olimpijskog centra "Jahorina", a drugi automobilima. Osvježenje su potražili u planinskoj kući "Rajska vrata".

Tadić i Josipović na Jahorinu su stigli u četvrtak poslije podne i odsjeli u hotelu "Termag". U pratnji obezbjeđenja, sa kapuljačom na glavi, Tadić je pokazao da je u odličnoj kondiciji dotrčavši na ručak u restoran "Ognjište".

Tako je demonstrirao dobru kondiciju, kojoj nisu mogli da pariraju zadihani članovi obezbjeđenja i demantovao pisanje hrvatskih medija da je u lošem zdravstvenom stanju.

U restoranu ga je dočekao gazda Stole, koji je rekao da nisu mijenjali meni i da za to nije bilo posebnih zahtjeva.

 - Za jelo smo pripremili teletinu ispod sača, pasulj prebranac, pečenu papriku i, naravno, teleću čorbicu u hljebu. Drago mi je što imam priliku da ugostim ovako važnog gosta. Evo, vidite, restoran nije zatvoren. Samo smo odvojili jedan sto za osam osoba, i to je sve - objasnio je vlasnik "Ognjišta".

Jahorinu i prilaze planini obezbjeđivale su jake policijske snage, a skup predsjednika pratilo je više od 150 novinara, koji nisu počašćeni čak ni čajem, a Predsjedništvo BiH je to pravdalo neusvajanjem buyeta.

Vuk Jeremić

Komšić je ponovio da neće podržati kandidaturu Vuka Jeremića za generalnog sekretara UN rekavši da "ničim nije zaslužio njegovo povjerenje".

Tadić je rekao da bi bilo najkorisnije da se kod određenih imenovanja, inicijativa objedine glasovi svih zemalja sa prostora jugoistočne Evrope.

- Imam povjerenje u kandidaturu Jeremića na poziciju generalnog sekretara UN - kazao je Tadić.

Hrvati

Član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović izjavio je da hrvatski narod u BiH nije ravnopravan sa ostala dva konstitutivna naroda.

- Svi moramo da se zalažemo da hrvatski narod bude ravnopravan. Problem je nastao potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 1994. godine, a onda čuvenom intervencijom visokog predstavnika Volfganga Petriča kojeg su ovdje mnogi obožavali. On je sve poremetio i doveo do toga da jedan konstitutivni narod postane neravnopravan - istakao je Radmanović odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara.

Željko Komšić je istakao da treba mijenjati Ustav BiH da bi se postigla funkcionalna ravnopravnost naroda, ali i svih pojedinaca.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.