BiH može sama da ide prema Evropi

BANjA LUKA - Premijer Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da su zaključci izneseni u kominikeu sa sjednice Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIC) pokušaj da se obezbijede novi uslovi za opstanak i dalje proširivanje OHR-a.

- Nama je sasvim svejedno hoće li OHR ostati godinu, pet, deset ili sto, jer naprosto imamo svoju politiku. Smatramo da je OHR davno ušao nezakonito u mnoge poslove, da je BiH u stanju da nakon potpisanog Sporazuma o stabilizaciji (SSP) sama ide prema evropskim integracijama - rekao je Dodik.

- SSP je sasvim dovoljan da OHR ode iz BiH. Ali oni danas pet uslova koje su ranije postavili proširuju na pitanje Ustava, atmosfere - rekao je Dodik.

- Pogotovo je neprihvatljiva sa stanovišta kominikea činjenica da se ignoriše potpisani Sporazum o rješavanju vojne imovine i to se sada postavlja kao zahtjev. To nije bilo u ciljevima i uslovima iz prošlog kominikea, a vezano je za nepokretnu vojnu imovinu. Što se nas tiče, mi smo sve naše obaveze za­vršili oko vojne imovine potpisujući Sporazum, između dva premijera i predsjedavajućeg Savjeta ministara - rekao je Dodik.

Da je vrijeme da OHR ode iz BiH mišljenje je i Ivana Barbalića, člana nevladine organizacije poznate pod nazivom ACIPS.

- Paradoks je već samo potpisivanje SSP-a sa zemljom u kojoj postoji institucija protektora. Prilično je nelogična stvar da će država koji ima nekog ko ima bonska ovlašćenja raditi na uslovima za priključenje EU - rekao je Barbalić.

On je dodao da se ranije govorilo da neće biti potpisa SSP-a sve dok je OHR u BiH, a da se danas od toga odustalo.

- Mislim da OHR ne može otići dok se ne promijeni Ustav. Zbog toga se to gura. Međunarodna zajednica je svjesna da zbog tenzija u zemlji ne može smanjiti obim svojih ovlašćenja ovdje, dok se ne desi neka vrsta ustavnog rješenja. I ta ustavna priča je vjerovatna nakon izbora i potrebna zbog odlaska međunarodne zajednice jer bez toga nikada neće otići odavde - zaključuje Barbalić.

Edvard Džozef, američki politički analitičar, stručnjak za pitanja Balkana, rekao je da želje za gašenjem OHR -a postoje   u nekim evropskim krugovima, a da neki od njih povlače paralele između zatvaranja OHR-a i kraja sadašnjeg predsjedničkog mandata u Francuskoj.

On je dodao da je potpisivanje SPP-a bio samo jedan od uslova za zatvaranje OHR-a, a da su među ostalim uslovima i pitanja Brčkog i imovine nekadašnje države.

- Ukoliko bi se od tih uslova iznenada odustalo, takav postupak ne bi nimalo doprinio očuvanju kredibiliteta i pitanja vezanih za Sporazum - rekao je Džozef za "Glas Srpske".

Upitan kako gleda na to da političke stranke Bošnjaka SDA i SBiH traže ostanak OHR-a, Džozef ističe da je nepostojanje konsenzusa po pitanju OHR-a znak dalje polarizacije u BiH.

- Treba da se predoče čvrsti dokazi da je OHR "aktivno pristrasan" i onaj ko to tvrdi mora da da dokaze. Ukoliko se shvatanja o potrebi ostanka ili gašenja OHR -a toliko razlikuju, moramo se zapitati da li BiH može da napreduje bez nepristrasne spoljne institucije kao što je OHR - navodi Džozef.    

Reakcije na kominike Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira

BiH u stanju da sama ide prema EU

Paradoks je već samo potpisivanje SSP-a sa zemljom u kojoj postoji institucija protektora. Prilično je nelogična stvar da će država koji ima nekog ko ima bonska ovlašćenja raditi na uslovima za priključenje EU, rekao Barbalić

Problem administracija u OHR -u

Dodik je dodao da je osnovni problem nagomilana administracija OHR -a koja dolazi prije svega iz Sarajeva i koja je pisala saopštenje sa sjednice PIC-a.

- Jer nemoguće je da PIC nije znao činjenice vezane za rješavanje vojne imovine - rekao je Dodik.

On je kazao da je jasno da nakon potpisivanja SPP-a  OHR i visoki predstavnik mogu da obavljaju samo jedan dio posla koji se odnosi na Hag i ratne zločine, dok imovina i ostale stvari nisu u njihovoj nadležnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.