BiH i NATO: Napad na jednu članicu napad na cijeli savez

Banjaluka - Članom pet Vašingtonskog ugovora, kojim je 1949. godine uspostavljen NATO savez, konstatovano je da bi napad na bilo koju članicu Saveza predstavljao napad na cijeli savez.

Iako je ovaj ugovor uspostavljen u vrijeme Hladnog rata i borbe SAD i SSSR-a, čija je prvobitna namjera bila odbrana sjeverne Amerike i zapadne Evrope od Sovjetskog Saveza i njenih saveznika, nedavno je ovaj član proširen i na terorističke napade. U slučaju bilo kakvog terorističkog napada spolja na bilo koju zemlju članicu, automatski bi bio aktiviran i član pet Vašingtonskog ugovora.

Prema riječima portparola Glavnog štaba NATO-a u Sarajevu Ines Kuburović član pet je do sada bio primijenjen samo jedanput – odmah poslije terorističkih napada na SAD, 11. septembra 2001. godine. Istakla je da se NATO razvija i prilagođava promjenama u svijetu, ali cilj i misija ostaje ista, odnosno obezbijediti da savez ostane zajednica slobode, mira, sigurnosti i zajedničkih vrijednosti.

- U tom kontekstu NATO štab Sarajevo čini sve što može da pruži podršku BiH da se osigura dugotrajna i samoodrživa sigurnost i stabilnost ovog regiona - istakla je Kuburovićeva.

Član pet počinje konstatacijom da će se oružani napad na jednu ili više zemalja u Evropi i sjevernoj Americi smatrati napadom na sve i da, slijedom toga, u skladu sa članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija o pravu na individualnu ili kolektivnu samoodbranu, svaka od članica će pomoći napadnutim zemljama.

- Takva akcija uključuje i upotrebu oružane sile s ciljem vraćanja mira i bezbjednosti na prostor zemalja članica. O svakom napadu i svim kontramjerama koje su preduzete povodom napada odmah će i bez odlaganja biti informisan Savjet bezbjednosti UN. Kontramjere će biti okončane kada Savjet bezbjednosti UN preduzme mjere kako bi se obezbijedio međunarodni mir i bezbjednost - navodi se u članu pet.

Pozivanjem na član pet, zemlje članice su se 11. septembra 2001. godine solidarizovale sa SAD.

U Glavnom štabu NATO-a u Briselu kazali su da je ovaj član sam temelj cijelog saveza, bez kojeg bi bilo nemoguće garantovati bezbjednost bilo kojoj članici.

- Ovaj član garantuje bilo kojoj žrtvi napada da će ostatak alijanse priskočiti u pomoć. Saveznici mogu pružiti različite vidove pomoći. Ne mora značiti da će ta pomoć biti vojna. Konkretna pomoć zavisi od realnih mogućnosti svake zemlje. Na svakoj članici ponaosob je da odluči na koji način će doprinijeti odbrani napadnute članice i o tome će se konsultovati sa ostalim članicama - navode u Briselu.

Iako je zajednička vojna bezbjednost najvažnija prednost članstva u Savezu, postoje i druge posredne prednosti koje su ekonomske i političke prirode. Prilaskom u savez, zemlja stranim investitorima pokazuje da je u pitanju bezbjedno područje i da su sve strane investicije zaštićene i vojno i ekonomski i politički.

Osim toga, provođenjem društvenih reformi neophodnih u procesu pristupanja, zemlja učvršćuje područje vladavine prava i time postaje i pravno bezbjednije područje.

Zašto NATO?

"Nezavisne novine" i "Glas Srpske" u idućem periodu će objaviti seriju tekstova o ulozi NATO-a u izgradnji bezbjednosti i očuvanju mira na teritoriji koju čine zemlje članice, kao i šta BiH dobija pristupanjem NATO-u, koje su prednosti članstva u ovoj organizaciji, te u kojoj fazi je proces priključivanja BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.