Bečke šetnje: Duga noć muzeja

Aleksandar MITROVIĆ

ŠESTOG oktobra, širom Austrije, u organizaciji ORF-a (Austrijska radio-televizija), održano je osmo izdanje tradicionalne, kulturne manifestacije pod imenom "Duga noć muzeja". U okviru ove priredbe, 550 muzeja, galerija i drugih kulturnih institucija Austrije otvorilo je svoja vrata širokoj publici u neuobičajenom noćnom terminu (od 18 časova do 1 iza ponoći), u zanimljivoj ideji preklapanja noćnog života i umjetnosti. Glavna želja organizatora ovog projekta, prema riječima generalnog direktora ORF-a, je da se kroz što veću dostupnost muzeja i galerija u cijeloj zemlji, omogući što jednostavniji pristup kulturi, da se na taj način uklone klišeji i postojeći strah ljudi od umjetnosti, te da se kroz koncept približavanja doživljaja umjetnosti stvori jedna od najvažnijih i najsvrsishodnijih kulturnih inicijativa Austrije. Ako je suditi po velikom odzivu publike, u tim težnjama se u potpunosti uspjelo. Za razliku od 2006. godine kada je u cijeloj Austriji, za tih nekoliko sati koliko ova priredba traje, zabilježeno 330 hiljada posjetilaca, ove godine se cifra popela na čitavih 400 hiljada - od toga 192 hiljade posjetilaca u 88 bečkih muzeja i galerija. Najbolju posjećenost, očekivano, imala je "Albertina", koja slovi za jedan od najstarijih i najznačajnijih svjetskih muzeja. Uz fascinantnu stalnu postavku koja obuhvata eksponate u rasponu od gotike do moderne umjetnosti i djelima majstora poput Mikelanđela, Direra, Rembranta ili Rubensa, ove godine "Albertina" je predstavila jednu od najvećih, evropskih, privatnih zbirki - zbirku Batliver - sa djelima Pikasa, Šagala, Renoara, Kandinskog i Lihenštajna. Ogromno interesovanje izazvao je i "Muzej istorije i umjetnosti", poznat po svojoj zbirci italijanskog slikarstva 15., 16. i 17. vijeka sa izloženim djelima Ticijana i Rafaela, po značajnoj zbirci španskog slikarstva sa djelima Velaskeza, njemačkog slikarstva, te eksponatima iz egipatske, orijentalne i antičke zbirke. Velikom posjećenošću mogle su se pohvaliti i kulturne institucije koje protežiraju modernu umjetnost - galerije koje privlače mladu, trendi publiku - poput "Secesije" (koja se nalazi tik do živopisne pijace Našmarkt), "Maka" (muzej primijenjene umjetnosti) na Štubentoru, te "Kunsthale", smještene u atraktivni "Kvart muzeja", sa intrigantnom postavkom pod nazivom "True Romance", koja predstavlja alegoriju ljubavi od renesanse do danas. U okviru "Arnold Šenberg centra" - jednog od najvećih svjetskih muzičkih arhiva - uz izložbu pod nazivom "Mladi Šenberg - bečke godine do 1900", izložena je ostavština tog proslavljenog kompozitora, teoretičara i predvodnika muzičke moderne. Takođe, pažnju i interesovanje zaslužili su i mali, kuriozni muzeji, poput "Muzeja lipicanera", "Muzeja dimnjačara" ili, djeci posebno dragog, "Muzeja čokolade". Kako je u Austriji - prije svega, zahvaljujući inteligentnoj kulturnoj politici - predviđeno da se banke, između ostalog, bave sponzorisanjem umjetnosti, neke od njih, poput "BaCa banke" imaju svoje zbirke čiji kvalitet i broj eksponata, pa i sama posjećenost izložbi, nimalo ne zaostaje za daleko renomiranijim galerijama. Na kraju treba istaći da je cijena karte za ovaj masovni, kasnonoćni umjetnički hepening iznosila izuzetno povoljnih 12 evra (10 po povlašćenim cijenama), da je ulaz za djecu bio besplatan, te da je karta podrazumijevala mogućnost korišćenja prevoza - za tu priliku organizovanih - "šatl buseva", koji su sa šest različitih linija, u intervalima od petnaestak minuta, razvozili bečke kulturne noćobdije na svih osamdeset osam, poprilično udaljenih, destinacija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.