Bećirovićev udar na mir

BANjALUKA – Odlukom Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) je poništen akt Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, koji je usvojen preglasavanjem člana iz Srpske, a najavljeno pokretanje postupka pred Ustavnim sudom u Sarajevu je krajnje bespotrebno i ima potpis dnevne politike.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Narodna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom potvrdila je veto Željke Cvijanović na odluku Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
• Potvrđivanjem veta osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.
• Denis Bećirović najavio je apelaciju Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da NSRS nema nadležnost da odlučuje o ovom pitanju.
• Dio pravnika smatra da je procedura završena u skladu sa Ustavom i Poslovnikom Predsjedništva BiH, te da nema osnova za ustavno-sudski spor.
• Drugi pravnici ukazuju da je spor moguć, ali je ključno pitanje da li imenovanje članova Komisije spada u domen spoljne politike.
• Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika godinama funkcioniše otežano zbog nemogućnosti postizanja konsenzusa i spora oko učešća međunarodnih članova.

NSRS potvrdila veto Željke Cvijanović

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uložila je veto na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika koja predviđa povratak dva stranca u njene redove, proglasivši je štetnom po vitalni entitetski interes Republike Srpske nakon što je izglasana na sjednici Predsjedništva bez konsenzusa.

Ukazujući da ovo pitanje zadire u spoljnu politiku jer je, između ostalog, odlukom predviđeno da međunarodne članove predlaže generalni sekretar UNESKO-a i da Srpska, u skladu sa Poslovnikom o radu Predsjedništva, ima pravo na veto, Cvijanovićeva je predmet "iznijela" pred narodne poslanike.

Njen stav je dobio dvotrećinsku podršku u republičkom parlamentu nakon čega, kako propisuje Poslovnik, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.

I dok je za republičke funkcionere i dio pravnika sve jasno, postoje i oni koji smatraju da saga ne završava u Banjaluci, već na Ustavnom sudu BiH.

Bećirović najavio apelaciju Ustavnom sudu BiH

Po završetku posebne sjednice republičkog parlamenta, među prvima se oglasio bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je uz pomoć Željka Komšića, kolege u fotelji hrvatskog člana u toj instituciji, "gurao" tu priču posljednjih mjeseci kako se približavao kraj mandata za sadašnja tri člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Bećirović je najavio podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da Narodna skupština nema ustavnu nadležnost da odlučuje o tome, uz opasku da je Cvijanovićeva za vetom trebalo da ranije posegne.

- U konkretnom slučaju nije riječ o pitanju spoljne politike niti o bilo kojem drugom pitanju za koje Ustav BiH i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH predviđaju takvu mogućnost odlučivanja Narodne skupštine RS – tvrdi Bećirović, navodeći i da Skupština uzurpira "nadležnosti države".

Odluka je konačna i u skladu sa procedurom

Da je odlukom Narodne skupštine "zaokružena" procedura usvajanja akata na relaciji Sarajevo - Banjaluka, s druge strane tvrdi profesor Mile Dmičić, koji je spoljni član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine.

- Odluka Narodne skupštine u ovom slučaju je potvrdila da je odluka koja je usvojena u Predsjedništvu BiH destruktivna po vitalni interes Srpske, a kultura je i Ustavom definisana kao takva. Ta odluka ima puni legalitet i legitimitet, jer je potvrđena dvotrećinskom većinom narodnih poslanika i time su ispunjeni uslovi da osporena odluka Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu. Svaki eventualni ustavno-sudski spor nema utemeljenje u ovoj normi - rekao je za "Glas" Dmičić. 

Poslovnik o radu Predsjedništva BiH je, naime, precizirao da su članovi, po prirodi dužnosti, zaduženi za proglašenje neke odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje su izabrani, ali i za pokretanje sporova pred Ustavnim sudom BiH te obavljanje drugih zadataka povjerenih članu Predsjedništva na osnovu zakona BiH.

Veto je aktiviran tek kada je uveden međunarodni element

Dio pravnika, ipak, smatra da Ustavni sud BiH nema veze sa ovim.

- Prvo, ovo je pitanje definicije "spoljne politike". Drugo, Ustavni sud BiH je u Odluci U-15/08 zauzeo stav da neće davati definiciju spoljne politike i naglasio da to pitanje treba da se uredi zakonom. Treće, nije Ustavni sud BiH organizacija za ispunjavanje želja ili mašina za pranje štetnih političkih posljedica na koje je Bećirović bio upozoren. Četvrto, veto se nije mogao pozvati u fazi usvajanja odluke, jer ista nije sadržavala međunarodni element. Tek u postupku imenovanja kad je uveden međunarodni element, stvorile su se pravne pretpostavke za pozivanje veta – kategoričan je pravnik iz Sarajeva Damir Sakić.

Osporavanje veta je udar na dejtonski poredak

Oglasio se i pravnik Ognjen Tadić, otkrivajući na društvenim mrežama i dijelove temeljnih principa dogovorenih u Ženevi i prije samog Dejtona.

- Veto na preglasavanje u Predsjedništvu BiH starije je od Dejtonskog mirovnog sporazuma. Veto je bio preduslov za uspostavljanje mira. Temeljni je princip Dejtona, koji je potvrđen i u Preambuli Ustava BiH. Osporavanje veta direktan je udar na mir u BiH i njeno postojanje – naglasio je Tadić.

S druge strane, profesor Milan Blagojević je prije nekoliko dana isticao da je, pozivajući se na Ustav, Ustavni sud BiH jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po Ustavu između BiH i jednog od entiteta.

Blokada Komisije traje godinama

Rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u proteklim godinama je gotovo blokiran zbog odredbe da se odluke donose na bazi konsenzusa tri člana, odnosno dva iz FBiH i jednog iz Republike Srpske nakon što su 2016. iz njenog sastava isključena dva strana eksperta UNESKO-a.

Rad komisije posebno je važan zbog činjenice da se vrlo rijetko može doći do zajedničkog stava šta je to "nacionalna baština". Pojedini pravnici su stava da i ovo pitanje pokazuje koliko je, zapravo, potrebno još raditi na ustavno-pravnom sistemu dejtonske BiH.

Dejton

Komisija je, naime, osnovana Aneksom osam Dejtonskog sporazuma i Odlukom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Predsjedništva iz 2001. Nove turbulencije su krenule nakon što je u Predsjedništvu BiH u januaru izglasana odluka koja predviđa ukidanje mehanizma veta i vraćanje stranih članova koji su ranije, odlukom Predsjedništva u vrijeme mandata Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Mladena Ivanića, udaljeni iz te Komisije, uz preciziranje novog načina odlučivanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.