Bećirović i Komšić ciljaju Srpsku, pogađaju BiH

BANjALUKA/SARAJEVO - Neustavan i nesprovodljiv prijedlog budžeta i međunarodnih obaveza BiH za 2025, koji su olako u proceduru gurnuli bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović Željko Komšić, predstavlja vrh ledenog brijega njihovog političkog djelovanja u ovom mandatu u kojem su se "proslavili" po preglasavanju koleginice iz Republike Srpske te samovoljnim manevrima na polju spoljne politike.

Predsjedništvo je, između ostalog, nadležno za vođenje spoljne politike BiH, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika kao i za predstavljanje zemlje u međunarodnim i evropskim organizacijama te za vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine, njihovo ratifikovanje.

Na listi zaduženja je i izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH, predlaganje godišnjeg budžeta, uz preporuku Savjeta ministara te za vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.

Međutim, i ovaj mandat, koji je počeo poslije izbora 2022. godine, potvrđuje da je ustaljena praksa preglasavanja Željke Cvijanović kao člana iz Srpske u toj instituciji, a poduži niz zamjerki na djelovanje Komšića imaju HDZ BiH i njihovi sljedbenici, ističući često da je on zapravo drugi član iz reda Bošnjaka u Predsjedništvu.

Budžet, imovina, EUFOR...

Komšić i Bećirović su, naime, nedavno ponovo izbili u žižu jasnosti i to nakon što su u budžet BiH uvrstili i sedam institucija kulture iz Sarajeva, a takav presedan s razlogom je osporen od strane Srpske, čiji predstavnici navode da Ustav BiH jasno predviđa da je kultura u isključivoj nadležnosti entiteta.  

Nakon što su oborili dokument iz Savjeta ministara, u paketu po njihovoj viziji našao se i plan od oko 30 miliona KM za nabavku vojne opreme za Oružane snage BiH.  Dvojac iz Predsjedništva predložio je i povećanje izdvajanja Centralnoj izbornoj komisiji za nabavku opreme i organizovanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, više novca za Sud i Tužilaštvo BiH, Ustavni sud i Visoki sudski i tužilački savjet kao i milionska izdvajanja za BHRT.

Iako mnogi, među kojima i ministar finansija i trezora BiH, od početka tvrde da je verzija budžeta iz pera Komšića i Bećirovića, a koji su usvojili preglasavanjem Cvijanovićeve, antiustavna, to ih nije spriječilo da taj akt upute u proceduru usvajanja u Parlamentarnu skupštinu BiH. Međutim, dva pokušaja rasprave su propala jer se Bećirović i Komšić, kao predlagači, nisu pojavili na sjednici Predstavničkog doma.

Da korijen problema u vezi sa neusvajanjem budžeta leži u tome da su dva, kako je rekao, bošnjačka člana Predsjedništva preglasala srpskog člana i unijela u budžet populističke stavke sa elementima prenosa nadležnosti, upozorio je i predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara (HDZ).

Prema njegovim riječima, formiranje dvočlanog bloka u Predsjedništvu BiH - dva prema jedan - predstavlja ozbiljan problem za funkcionisanje institucija i direktan je uzrok krize oko budžeta.

Taj politički stav, naime, nije od juče i nije isproban samo na prijedlogu budžeta. Komšić i Bećirović su, između ostalog, preglasavanjem na jednoj od sjednica usvojili niz spornih zaključaka u okviru tačke koju su nazvali "Razmatranje unutarpolitičke situacije u BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak BiH". U jednom od njih je pozvan EUFOR da asistira agencijama u BiH u hapšenju zvaničnika Republike Srpske, a isti dvojac je stao i iza zakona o državnoj imovini koji je, takođe, kasnije oboren u nastavku procedure.

Cvijanovićeva je preglasana i u vezi sa prijedlogom zaključaka povodom, kako su to Komšić i Bećirović naveli, "eskalacije napada organa Srpske na temeljne odredbe Dejtona i ugrožavanja ustavnopravnog poretka BiH", a nije prošao ni njen prijedlog da se prvi čovjek SAD Donald Tramp nominuje za Nobelovu nagradu za mir. Dosta neusaglašenih poteza i mišljenja bilo je i na polju spoljne politike, posebno prilikom prisustvovanja sjednicama u Savjetu bezbjednosti UN, a mahom zbog drugačijih pogleda na BiH i njene nadležnosti.

Potezi i posljedice

Magistar međunarodnih odnosa i ekonomske diplomatije Lučiano Kaluža je kazao da je djelovanje Komšića i Bećirovića kontraproduktivno za BiH.

- Do sada se to pokazalo kao kontinuirano smišljeno u kontekstu napada na Republiku Srpsku i osporavanja ingerencija koje ima. U tome su istrajni - rekao je Kaluža za "Glas Srpske" naglasivši da sve ide u prilog tvrdnjama da je Srpska bolji i organizovaniji dio BiH.

Dva člana Predsjedništva, smatra, nastoje da kroz svoju politiku, posebno na spoljnom planu, prikažu BiH kao funkcionalnu zemlju iako ona to nije.

- Svi su svjesni da je to jedan nezavršeni projekat. BiH je nadograđivana spoljnim uticajem i pod "silom mišića" do maksimuma i dalje ne može tako. Bećirović je pokušao da i prilikom posjete američkog otpravnika poslova prikaže jednu nerealnu sliku stanja, ali mislim da je druga strana potpuno svjesna stanja u BiH - rekao je Kaluža.

Pokušajem dekonstrukcije politike Republike Srpske, odnosno ustavnih i teritorijalnih nadležnosti, kaže, dekonstruišu BiH.

- To je jedna šizoidna politika koju cijelo vrijeme rade, umjesto da se trude da jača i Srpska jer će tako biti i stabilnije institucije na nivou BiH. Oni rade sasvim suprotno, a najsvježiji primjer je plan rasta - zaključio je.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković je naglasio da će ove tri godine mandata ostati upamćene po tome da su Bošnjaci imali dva člana Predsjedništva.

- Njihovo djelovanje bilo je isključivo s ciljem slabljenja Republike Srpske, jačanja centralnih organa, odnosno razgradnja dejtonske BiH. Nisu željeli da poboljšaju život građana ili unaprijede status BiH, već isključivo njena unitarizacija. Komšić se uz to bavio i obezvređivanjem Hrvata kao konstitutivnog naroda. Bilo je mnogo suludih poteza, a budžet je samo jedan od njih - poručio je Petković za "Glas".

Politikolog Dragana Delić upozorava da svjedočimo ozbiljnom urušavanju osnovnih principa konstitutivnosti i međunacionalnog balansa u BiH. Preglasavanje srpskog člana Predsjedništva prilikom usvajanja budžeta je, podvlači, direktan udar na Dejton i konsenzus bez kojeg BiH ne može.

- Nije prvi put da se svjesno guraju odluke za koje se unaprijed zna da neće imati podršku iz jednog od entiteta. Nedavni prijedlozi o slanju zahtjeva EUFOR-u, zakoni o imovini i slične inicijative ne samo da su politički motivisane već produbljuju nepovjerenje i blokiraju pokušaj normalnog dijaloga. Očigledno je da se radi o svjesnim akcijama, čije posljedice su podizanje tenzija i zatezanje već zategnutih odnosa između entiteta. Jasno je da na to Srpska neće, a usput i ne smije, ostati nijema - rekla je Delićeva za "Glas".

Željka Cvijanović, kao srpski član Predsjedništva BiH, koristila je i u ovom mandatu mehanizam veta, tako da su konačan sud o htijenjima i idejama Bećirovića i Komšića davali poslanici u Narodnoj skupštini, a jednom prilikom i oni u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Propisima je definisano da, između ostalog, ukoliko dvotrećinskom većinom u republičkom parlamentu bude potvrđen veto člana iz Republike Srpske, odluka usvojena preglasavanjem ne stupa na snagu. 

Zanimljiv detalj

U moru slučajeva preglasavanja srpskog člana Predsjedništva ostaće zabilježeno da se u mandatu desilo i to da su na jednoj strani bili Željka Cvijanović i Željko Komšić, a na drugoj sam ostao Denis Bećirović.

Predsjedništvo je, naime, na jednoj od sjednica dalo saglasnost za otvaranje Generalnog konzulata Republike Srbije u BiH sa sjedištem u Bijeljini. Ta odluka je donesena glasovima Cvijanovićeve i Komšića, dok je Bećirović glasao protiv.

Cvijanovićeva i Komšić su preglasali Bećirovića i usvojili Izvještaj o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu.

Slučaj "Kosovo"

Veliku prašinu na domaćoj političkoj sceni je podigao dolazak Aljbina Kurtija u BiH početkom decembra, a situacija je usložnjena kada su ga Željko Komšić i Denis Bećirović dočekali u zgradi Predsjedništva.

Cvijanovićeva je poručila da zvanično niko od službi u Predsjedništvu tada nije znao za ovu posjetu, niti je bio uključen u organizaciju.

- BiH ne priznaje samoproglašeno Kosovo i ako su željeli da se druže, trebalo je da odu u neku od sarajevskih kafana, a ne u zgradu zajedničkih institucija - istakla je Cvijanovićeva usljed takvog epiloga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.