Foto: Bartonova priča pred srpskom publikom
Banjaluka - "Frankenvini" u režiji slavnog Tima Bartona, nominovan za "Oskara" u kategoriji animirani film, danas u 16 časova doživjeće premijeru u Republici Srpskoj, projekcijom u banjalučkom multipleksu "Palas".
- Publika je zainteresovana za novi Bartonov film. Pošto je riječ o uspješnom reditelju, gledaoci s nestrpljenjem iščekuju "Frankenvinija" - kaže portparol "Palasa" Vanja Vasilić.
"Frankenvini" je treći film Tima Bartona snimljen "stop moušn" tehnikom, a prethodila su mu dva hita - "Mrtva nevjesta", film nominovan za "Oskara" u kategoriji najboljeg dugometražnog crtaća i "Noćna mora prije Božića", nominovan u kategoriji najboljih vizuelnih efekata.
Čuvena priča o Frankenštajnovom čudovištu i prepoznatljiv stil klasičnih crno-bijelih horor filmova obilježili su novo "Diznijevo" animirano ostvarenje. Zanimljivo je da je Barton još 1984. godine ponudio "Dizniju" kratki animirani film "Frankenvini". Međutim, u velikoj filmskoj kompaniji su smatrali da takav film nije prikladan za djecu.
Barton je radeći "Frankenvinija" objasnio i motive za snimanje novog animiranog filma.
- Razlog zbog kojeg sam izvorno želio da snimim "Frankenvini" imao je korijene u mom djetinjstvu i ljubavi prema horor filmovima. U isto vrijeme, riječ je i o ljubavi prema psu kojeg sam imao. U kombinaciji sa pričom o Frankenštajnu, ova ideja mi se učinila nevjerovatno moćnom - to je veoma lična uspomena - rekao je Barton o "Frankenviniju".
Novi Bartonov film govori o desetogodišnjom dječaku Viktoru, čiji pas Sparki iznenada ugine. Viktor uz pomoć nauke uspijeva da oživi svog najboljeg prijatelja - uz neke male prepravke.
Glasove glavnim likovima u "Frankenviniju" pozajmila je talentovana ekipa glumaca: Ketrin O’Hara, Martin Šort, Martin Lando, Čarli Tejan, Atikus Šejfer, Robert Kepron, Končata Ferel i Vinona Rajder.
Tim Barton je poznat po nevjerovatnim pričama sa puno mašte i iluzije. Nazivaju ga gotičkim kraljem među rediteljima, gospodarom magije i senzacije, bizarnog i klovnovskog. Godine 1980. dobio je stipendiju za Diznijev umjetnički institut u Kaliforniji. Te godine bile su neproduktivne za "Dizni", a Barton se osjećao kao da tamo ne pripada. Kasnije je objasnio da baš i nije mogao da "crta slatke njuškice".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.