Banjaluka poručila: Kočničar stanuje u zgradi OHR-a!

BANjALUKA - Krivca za zastoj na evropskom putu BiH ne treba tražiti u Republici Srpskoj koja se zalaže za napredak, ali uz insistiranje na poštovanju dejtonske strukture, već na adresi OHR-a.

Na to je, između ostalog, ukazano u 33. po redu izvještaju koji je Republika Srpska uputila Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) u kojem je jedno cijelo poglavlje posvećeno putu ka Evropskoj uniji (EU).

Republička vlast, predvođena SNSD-om, je na nivou BiH označena, od strane dojučerašnjih partnera, prije svega iz bošnjačkog bloka "trojka" u kojem su SDP, NiP i NS, kao glavni krivac za zastoj na evropskom putu BiH.

I dok iz stranke Milorada Dodika to demantuju, a kao dokaz prilažu i broj zakona sa oznakom "EU" koji su kreirani iz resora kojima rukovode njihovi kadrovi i ukazujući na to da, između ostalog, dokument "Plan rasta" blokiraju i kadrovi SDA na kantonalnom nivou, to ne pije vode u praksi. Naime, i dalje se zastoj na putu ka EU koristi kao ključni argument za promjenu većine u Sarajevu i namjere da se u toj grupaciji, gdje je i HDZ, umjesto SNSD-a nađe opoziciona "trojka" - SDS, PDP i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića.

U to se prije nekoliko dana umiješao i Kristijan Šmit kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, jer nije imenovan u skladu sa pravilima upravo u Savjetu bezbjednosti UN riječima da će pregovori za ulazak u EU početi onda kada bude formirana nova koalicija na nivou BiH.

Iz Vlade, s druge strane, poručuju da je Srpska opredijeljena za put BiH u EU i da to, kako je naglašeno u njenom 33. izvještaju o stanju na domaćem terenu, najbolje potvrđuje činjenica da je Srpska jedini nivo vlasti u BiH koji, od 2009, sistematično usklađuje svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU.

Ne kriju, između ostalog, da postoji zastoj na putu ka EU, a otvoreno navode i ko je za to kriv.

- EU integracije su, nažalost, blokirane zbog postojanja međunarodnog namjesnika koji vlada odlukama za koje i sama EU priznaje da su nespojive sa suverenitetom BiH, a time i kretanjem zemlje ka članstvu u EU. U Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo EU priznaje da dalji rad visokog predstavnika sa širokim autokratskim ovlašćenjima sputava napredak BiH na putu integracija. U pogledu visokog predstavnika u mišljenju piše da je "tako intenzivan međunarodni nadzor, u načelu, nespojiv sa suverenitetom BiH, pa stoga i sa članstvom u EU - navedeno je u izvještaju Srpske.

Napredak ka članstvu u EU dodatno je blokiran i opstrukcijom bošnjačkih političkih stranaka u pogledu sprovođenja reforme kojom bi strane sudije u Ustavnom sudu BiH bile zamijenjene državljanima BiH.

- To je reforma koja je jedna od 14 "ključnih prioriteta" koje je EU postavila za BiH. Najveće srpske i hrvatske stranke u BiH snažno se zalažu da strane sudije budu zamijenjene državljanima BiH te su i predložile zakon u tom smislu. Međutim bošnjačke stranke odbijaju čak i da taj prijedlog uzmu u razmatranje, čime su stale na put i punom suverenitetu i napretku BiH ka članstvu u EU - piše u dokumentu.

Pojašnjeno je i kako je došlo do blokade Plana rasta.

- Nivo BiH, oba entiteta i šest od deset kantona FBiH su dali saglasnost na Reformski program, ali četiri kantona pod kontrolom SDA blokiraju njegovu primjenu - istaknuto je u dokumentu.

Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske Zlatan Klokić za "Glas" ističe da je iz izvještaja sve jasno kao dan i da je jasno šta su prepreke na putu BiH ka članstvu u EU.

- Srpska je jasno opredijeljena za to, ali napredak trenutno koči nametnuto, represivno prisustvo Kancelarije visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. I Evropska komisija je rekla šta misli o tome. Čak i bivši visoki predstavnici smatraju da OHR usporava proces integracija i to smo i naveli u izvještaju. Ne treba zaboraviti, u svemu ovome, ponašanje stranaka iz FBiH koje opstruišu usvajanje Plana rasta - rekao je Klokić, koji smatra da, kada se podvuče crta, nije realno očekivati da će BiH narednog mjeseca napraviti značajnije iskorake.

Sjednica Savjeta bezbjednosti UN, odnosno polugodišnja debata o BiH je zakazana za danas u Njujorku u poslijepodnevnim časovima po ovdašnjem vremenu.

Zadaci

BiH je zakoračila na evropski put prije deceniju i po, a najveći iskoraci su bili u decembru 2022, kada joj je EU odobrila status kandidata, mada niko ne krije da to nije zbog zasluga od strane domaće vlasti, već usljed promjena politika zvaničnog Brisela i sukoba u Ukrajini.

Drugi iskorak je bio lani u martu, kada je donesena odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, ali se još čeka vijest o konkretnom datumu, za šta je, takođe, potrebno ispuniti određene uslove. Većina zadataka na putu ka EU dobro je, naime, poznata domaćim akterima, a spisak im je ispostavljen još prije nekoliko godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.