Balkanska šestorka ponovo u izgledu?

Lideri Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije trebalo bi, krajem ovog mjeseca, na marginama zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda da razgovaraju o formiranju parlamentarne skupštine zapadnog Balkana, te u skladu s tim i svim mogućim zajedničkim djelovanjima, prenosi portal Radija Slobodna Evropa.

Ministarstvo spoljnih poslova i evropskih integracija, zemljama na koje se inicijativa odnosi, već je uputilo tzv. “non pejper”, kao polazni dokument o konstituiranju “balkanske šestorke” ili skraćeno G6.

Državni sekretar za politička pitanja crnogorskog MIP-a Vladimir Radulović u izjavi za podgoričku televiziju Vijesti govori da bi se na taj naj način mogla unaprijediti parlamentarna saradnja kao i regionalna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije:

“Da li bi se govorilo o nekoj vrsti balkanske policije, da li bi jednako važilo i za parlamentarnu saradnju to ostaje na zemljama članicama da pronađu, dogovore se i pronađu konsenzus o najoptimalnijim formama saradnje”, kazao je on.

Na upit kako objašnjava što je takva vrsta inicijative upravo potekla od Crne Gore, Radunović kaže da Crna Gora očigledno ima potrebu da bude važnija i agresivnija nego što se to od nje očekuje, posebno iz razloga što ima velike probleme na unutrašnjem planu, na ekonomskom planu.

“Mislim da su ovo neki potezi koji bi trebalo ipak da skrenu pažnju”, dodao je.

Za Radunovića sve nekako miriše na Jugoslaviju.

“Primjećuje se jedna sličnost sa našom bivšom državom Jugoslavijom, s tim što smo u ovom slučaju ostali bez Slovenije i Hrvatske a njih smo zamijenili Albanijom, Kosovom. Tako da mi to đeluje malo kao blijeda kopija one Jugoslavije uz ocjenu da se naravno neće raditi o tako čvrstoj zajednici”, zaključio je.

U Srbiji još nema reagovanja zvaničnika. Mediji vijest prenose uglavnom bez komentara ili barem bez relevantnih reakcija. Dijana Vukomanović, članica Odbora za evropske integracije iz vladajuće Socijalističke partije Srbije kaže da su ideje o takvim integracijama za neku dalju budućnost. Pritom podsjeća da premijer Ivica Dačić uskoro odlazi u Crnu Goru, pa će možda, usput, biti i o tome razgovora.

Potpredsjednica Socijalističke partije najprije podsjeća na neke slične inicijative.

“Izjava Lukšića nije novina zato što smo imali nedavno plasiranu sličnu ideju o osnivanju nekog, da tako kažem, panalbanskog Beneluksa. To su oblici organizovanja država koje već funkcionišu u Evropi, kao što je pomenuti Beneluks. Pa je čak i premijer Dačić govorio o nekoj vrsti balkanskog nordijskog savjeta. Ali, treba da naglasimo jednu činjenicu da smo u nedavnoj historiji imali bolno iskustvo međusobnih sukoba, tenzija, interetničkih konflikata i prije bi se to u domaćoj javnosti tumačilo kao stvaranje neke nove Jugoslavije i samim tim osuđeno na propast, nego što bi se konstruktivno sjelo za sto i razgovaralo. Znači, ta ideja je za neku budućnost dobra. Lukšić je mlad političar... “, kazala je ona.

Na pitanje da li misli da takve ideje posredno lansira EU, Vukomanović je rekla vjerovatno u razgovorima, ali ne vjeruje da je to neka vrsta sugestije pa da bi neko od balkanskih političara izašao sa kopijom te ideje.

O tome govori i profesor Envez Kazaz iz Sarajeva.

“Iz najboljih namjera i iz opravdanih razloga, lideri koji dogovaraju takve oblike saradnje kad se suoče sa činjenicom da su njihove političke elite upetljane u mnogobrojne unutarnje, dezintegrirajuće, opasne poslove, vrlo brzo odustaju od institucionalnog oblika saradnje i ostaju na deklarativu. Druga dimenzija, valja imati na umu da zemlje u regiji nisu ratifikovale međugranične sporazume, npr. BiH - Hrvatska ili Srbija, da neprestano traju sukobi oko pojedinih zona na granicama. I onda možemo reći da su u deklarativnom smislu svi lideri za saradnju, za koegzistenciju itd., a da u praktičnom smislu takva saradnja izostaje. BiH je u tom pogledu izložena tržišno nelojalnoj konkurenciji iz Hrvatske i Srbije - i neprestano, kao mala ekonomija, poput crnogorske ili makedonske ili kosovske, ostaje na periferiji ekonomski integriraivnih procesa. Prema tome, valja sumnjati u ono što govore ovdašnji političari, a detaljno analizirati ono što rade”, kaže Kazaz.

Bez namjere da se ruši nešto što nije ni prohodalo, ipak su sve prilike da inicijativa o formiranju Zapadnobalkanske šestorke neće otići dalje od deklarativnog zalaganja, jer politički lideri unutar svake od zemalja imaju vlastitih problema, ali i neriješenih poslova jedni s drugima.

Uostalom, trebalo bi prvo sačekati kako će se u praksi ostvariti neki već zaključeni poslovi. Poput protokola kojeg su prošle sedmice u Sarajevu potpisali predstavnici Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije o osnivanju Centra za policijsku saradnju.

Kada se utvrdi da ova organizacija može spriječiti pogranični kriminal i nezakonite migracije, postojaće osnova i da su ostala zajednička đelovanja moguća. I realna, prenosi Slobodna Evropa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.