Arnaut se i dalje bavi advokaturom

BANjALUKA - Više je nego jasno da Damir Arnaut, savjetnik člana Predsjedništva i lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića, nastavlja da vodi politiku ove stranke i da se ne ponaša kao službenik državne administracije.

Rekla je ovo za "Glas Srpske" zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Trišić-Babić.

Prošle sedmice upućen je zahtjev Sudu za ljudska prava u Strazburu po apelaciji Ilijaza Pilava, čiju je kandidaturu za člana Predsjedništva BiH CIK odbila krajem prošlog mjeseca. Pravni zastupnik Pilava u ovom predmetu je Damir Arnaut.

I sam Pilav izjavio je da je na ideju za slanje zahtjeva Sudu u Strazburu došao Damir Arnaut i da je SBiH podržala tu namjeru.

- Uz podršku SBiH sam se i kandidovao za člana Predsjedništva BiH iz RS, jer tu živim - rekao je Pilav.

Damir Arnaut je još 9. septembra prošle godine imenovan za ambasadora BiH u Australiji i na Novom Zelandu.

Od hapšenja ratnog člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića Arnaut je bio angažovan u njegovom timu odbrane i iako je od imenovanja za ambasadora BiH u Australiji i na Novom Zelandu prošlo 11 mjeseci, Arnaut još nije otišao u Kanberu.

- To je stvarno nejasno. Ovakav način rada je nekorektan prema diplomatiji. Narušena su sva pravila igre - istakao je šef kabineta zamjenika ministra inostranih poslova BiH Željko Samardžija.

Prema njegovim riječima, u svim slučajevima, bilo da se radi o pravnim, sudskim ili onima u Strazburu, pa i o ratnim zločinima, pojavljuje se Damir Arnaut. Samardžija je podsjetio da je Arnaut dobio agreman prije jedne godine.

- Međutim, on se i dalje pominje u sve i jednom sudskom slučaju i apelacijama umjesto da ide u ambasadu. Arnaut nije prošao niti jedan dan priprema za ambasadora, a pravila za to su davno propisana. Međutim, izgleda da za nekoga pravila važe, dok su za nekoga napravljena da se ne poštuju - naglasio je Samardžija.

Stranka za BiH je Pilava prvi put kandidovala za člana Predsjedništva BiH 2006. godine, što je bio prvi pokušaj osporavanja odredbi Ustava BiH, koji dozvoljava kandidaturu na tu funkciju Srbima iz RS, odnosno Bošnjacima i Hrvatima iz FBiH.

- Sve dok se ne prihvati ustavna promjena, zakon je stari i takav će ostati. To je potpuno jasna stvar i ne vidim razlog zbog kojeg Pilav sada negoduje - navela je član delegacije Parlamenta BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Milica Marković.

Bošnjak

CIK BiH je Pilavovu kandidaturu 2006. odbila sa obrazloženjem da se Pilav "izjasnio kao Bošnjak", poslije čega je pokrenuo svu propisanu proceduru: žalbom CIK-u, pa potom Sudu BiH, koji ga je odbio sa obrazloženjem da se "uopšte ne radi o diskriminaciji" i na kraju Ustavnom sudu BiH. U aprilu 2007. godine, Ustavni sud BiH je konačno odbio njegovu apelaciju, sa obrazloženjem da diskriminacija postoji, ali da je u ovom slučaju "razumna i opravdana".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.