Apel Bosanskog akademskog društva iz Beča na tragu politike Benjamina Kalaja: Srbe i Hrvate podmeću kao Bosance

BANjALUKA - Nevladina organizacija iz Beča pod nazivom Bosansko akademsko društvo uputila je inicijativu austrijskim vlastima od kojih traži da status nacionalne manjine u ovoj zemlji imaju - Bosanci.

U inicijativi čiji sadržaj su juče prenijeli pojedini beogradski mediji navodi se da “pravo da budu sastavni dio bosanske nacionalne manjine u Austriji imaju svi bez obzira na njihovu religijsku ili etničku opredijeljenost”, kao i da “priznavanje ovog statusa podržava BiH da opstane kao multikulturalna zajednica”. Predstavnici Srba u Austriji digli su glas protiv sporne inicijative, pa je Stanislav Lakić iz Srpskog kluba “Petar Kočić” iz Tirola izrazio uvjerenje da Srbi iz BiH neće prihvatiti tu ideju koja je potekla od muslimana. I predsjednik zajednice srpskih klubova u Austriji Luka Marković ocijenio je da je apel Bosanskog akademskog društva besmislen, jer to ne dozvoljava postojeći Ustav, precizirajući da je posljednji pu­t u Austriji status nacionalne manjine priznat Romima 1993. godine.

Profesor istorije na banjalučkom Filozofskom fakultetu Boško Branković kaže da mu nije jasna inicijativa, pogotovo zato što iza nje stoje Bošnjaci.

- Ne znam o kakvoj bosanskoj nacionalnoj manjini govore, jer koliko znam ne postoji bosanska nacija, pa ne znam kako onda može da postoji bosanska nacionalna manjina. Time se ne poništava samo nacionalni identitet Srba i Hrvata iz BiH već i Bošnjaka kao trećeg konstitutivnog naroda - kaže Bošković.

On ipak ističe da je jasno da je riječ o perfidnoj i opasnoj igri terminima “bosanski” i “bošnjački” i pokušaju tihe asimilacije Srba i Hrvata.

- Radi se o postepenom pretvaranju Srba i Hrvata prvo u Bosance, a u konačnici u Bošnjake ili Bošnjane. Pri tome je mnogo opasnije kada se takve stvari rade na Zapadu i u međunarodnoj javnosti, nego da se to pokušava raditi u Sarajevu ili iz Sarajeva. Ovdje niko nikoga ne može da ubjeđuje da je po nacionalnosti ovo ili ono, ali kada se to radi npr. u Austriji, onda mnogo lakše može da se etablira termin bosanska nacija, što je dugoročno jako opasno - kaže Branković.

Njegovo mišljenje dijeli i Nataša Radulović, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS i član skupštinskog Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje. Radulovićeva, koja je po nacionalnosti Crnogorka, kaže da je uvjerena da iza inicijative u Austriji stoje bošnjački politički krugovi iz Sarajeva.

- Sarajevo je kuhinja u kojoj se kuva i odakle se vodi politika pretvaranja BiH u nacionalnu državu Bošnjaka. Pošto su u Banjaluci naišli na odlučan odgovor, sada na drugim adresama pokušavaju da proguraju tezu o bosanskoj naciji i da sve narode i predstavnike ostalih koji ovdje žive pretvore u Bosance. Našli su pravu adresu na kojoj to pokušavaju, ali plašim se da će njihova inicijativa završiti kao i nastojanje bivšeg austrougarskog kolonijalnog upravnika Benjamina Kalaja koji je krajem 19. vijeka na silu, ali bez uspjeha pokušao da vještački stvori bosansku naciju - kaže Radulovićeva.

Prema njenim riječima, ona je kao Crnogorka najbolji dokaz da Republika Srpska nije tijesna nikome ko želi da živi, radi i bavi se zdravom politikom, umjesto da svoj identitet pokušavaju da nametnu bilo kome drugom.

U Beču živi 140.000 Srba

Predsjednik zajednice srpskih klubova u Austriji Luka Marković ocijenio je da će Srbi, kada se za to stvore zakonski uslovi, dobiti status nacionalne manjine prije Bošnjaka.

- U Beču živi oko 140.000 Srba, dok je Bošnjaka tridesetak hiljada. Uvjeren sam da će, ako ikada dođe do ustavnih promjena, Srbi u Austriji dobiti status nacionalne manjine - ocijenio je Marković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.