Anton Kasipović, ministar pravde RS, za Glas Srpske: Sud BiH ne može biti iznad sudova entiteta

Osnovni princip koji zagovara RS je da Sud BiH nema bilo kakvu ingerenciju nad entitetskim sudovima. Posljednja instanca u entitetskim sudovima su vrhovni sudovi. Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ministar pravde RS Anton Kasipović.

* GLAS: Na ministarskom sastanku u Briselu održanom u okviru strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa dogovoreno je da polazna osnova za buduće pregovore o reformi pravosuđa bude Zakon o sudovima BiH koji ste Vi predložili. Šta su ključni elementi tog prijedloga i kako je definisana nadležnost Suda BiH koja je označena kao jedan od najvećih problema?

KASIPOVIĆ: Veoma je važno da smo u Briselu promovisali stav RS kada je riječ o Zakonu o sudovima BiH, prije svega, zbog toga što je u protokolu koji su pod pokroviteljstvom evropskog komesara Hana potpisali trojica ministara i predsjednik Pravosudne komisije Brčko distrikta apostrofiran tekst zakona koji je pripremila RS kao jedna od polaznih osnova za buduće pregovore u okviru reforme pravosuđa u BiH. Poštovanje koje je bilo vidljivo prema prijedlozima iz RS je za mene najznačajnije. To stvara dovoljno prostora da u narednim aktivnostima naš stav snagom argumenata dodatno ojačavamo. Temeljni princip zakona koji mi nudimo jeste da se u budućem zakonu o sudovima BiH jasno utvrdi stvarna nadležnost Suda BiH, a posebno u oblasti krivice. To je ono što je RS godinama zastupala - od dogovora Ešton - Dodik i početka strukturalnog dijaloga. Osnovni princip koji zagovara RS je da Sud BiH nema bilo kakvu ingerenciju nad entitetskim sudovima. Posljednja instanca u entitetskim sudovima su vrhovni sudovi, koji odlučuju o redovnim i vanrednim pravnim sredstvima i takve odluke mogu biti predmet preispitivanja samo kod Ustavnog suda BiH ili Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, pod uslovom da su iscrpljena sva pravna sredstva kod entitetskih sudova i da se radi o povredi ljudskih prava. Prema ponuđenom zakonskom rješenju, stvarna nadležnost Suda BiH je za krivična djela utvrđena isključivo Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima koje je usvojio Parlamenat BiH.

* GLAS: S obzirom na to da je kao polazna osnova za reforme, pored prijedloga iz RS, definisan i Zakon o sudovima iz 2013. godine koji je izradilo Ministarstvo pravde BiH, koliko će biti teško usaglasiti odredbe ta dva zakona?

KASIPOVIĆ: S obzirom na to da se ova dva koncepta temeljno razlikuju u pogledu pitanja nadležnosti, definitivno mogu reći da RS neće odstupiti od svog principa, a to je da isključimo proširenu nadležnost Suda BiH. Prijedlog koji dolazi iz Ministarstva pravde BiH rađen je prije nego što su izvršene izmjene Krivičnog zakona BiH u kojem su ugrađena nova krivična djela, koja spadaju u nadležnost Suda BiH. Princip koji zastupa RS je standard koji poznaju sve države razvijene demokratije, a u kojem se poštuje vladavina prava i nezavisnost sudske vlasti od ostalih grana vlasti. Uvjeren sam da je dovoljno argumenata na strani RS, koji su potvrđeni i u stavovima VSTS-a BiH i mišljenjem Venecijanske komisije. Možemo jasno dokazati da je princip koji mi zagovaramo prihvatljiv i jedini moguć. O svim ovim pitanjima uskoro ću imati razgovore i sa nizom važnih sagovornika iz međunarodne zajednice.

* GLAS: Kako pomiriti stav RS o nadležnosti Suda BiH i stav FBiH koji ostavlja mogućnost njegove proširene nadležnosti? Ovo je od početka dijaloga kamen spoticanja.

KASIPOVIĆ: RS je od samog početka strukturalnog dijaloga ukazivala na nepravilnu retroaktivnu primjenu Krivičnog zakona BiH i zatražila brisanje člana 7 stav 2 Zakona o Sudu BiH. Odluka suda u Strazburu u slučaju "Maktouf-Damjanović" je potvrdila stav Srpske da Sud BiH nije mogao retroaktivno primjenjivati Krivični zakon BiH, ali posljedice takvih sudskih odluka još nisu otklonjene. Takođe, smatramo da smo u pravu kod našeg stava u pogledu nadležnosti Suda BiH. Na to ukazuje i "Analitičko mišljenje o primjeni proširene krivične nadležnosti", koje je uradio VSTS BiH, u kojem se navodi "da Sud BiH u većini takvih predmeta svoju proširenu nadležnost obrazlaže vrlo uopšteno, nedosljedno i bez konkretizacije, prosto je podvodeći bez bližeg obrazloženja pod kriterijume iz člana 7 stav 2 zakona, a u značajnom broju slučajeva obrazlaganje je čak i izostajalo". Svi naknadni pokušaji čak i uz posredovanje međunarodnih stručnjaka da se urade "objektivni kriterijumi" za proširenu nadležnost Suda BiH nisu dali rezultate. I dalje tvrdimo da stvarna nadležnost svih sudova, pa i Suda BiH, mora biti jasno i decidirano uređena zakonom i da sudovi ne mogu imati bilo kakvu proizvoljnost, njihova je obaveza samo da primjenjuju zakon.

* GLAS: Kazali ste da ste bili voljni da prihvatite osnivanje višeg suda na nivou BiH kao drugostepene instance Suda BiH. Možete li pojasniti to rješenje, s obzirom na to da je izazvalo različita tumačenja u javnosti?

KASIPOVIĆ: U Sudu BiH postoji Apelaciono odjeljenje koje odlučuje na osnovu žalbi na prvostepene odluke istog suda. Loše rješenje važećeg zakona se ogleda u tome što predsjednik Suda BiH određuje sastav Apelacionog vijeća. Nema predsjednika koji može biti objektivan kod određivanja Apelacionog vijeća i čini mi se da bi se predsjednik suda, ma ko obavljao tu funkciju, morao zalagati da je ovakva organizacija suda neodrživa. Ne može jedan te isti sud odlučivati u prvom i u drugom stepenu. Naš stav da bude uspostavljen viši sud na nivou BiH proizlazi iz Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, prema kojoj osuđeni ima pravo žalbe višem sudu. Uspostavljanjem višeg suda biće ispoštovana Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja po Ustavu BiH ima primat u odnosu na domaće zakonodavstvo. Posebno naglašavam da uspostavljanjem višeg suda BiH kao drugostepenog suda nema govora o vrhovnom sudu BiH, na šta neosnovano ukazuju neki kritičari briselskog protokola. Takođe, važno je što hitnije izvršiti intervenciju u Zakonu o krivičnom postupku BiH prema kojem Sud BiH može, po službenoj dužnosti ili na obrazložen prijedlog optuženog, stranke u postupku ili branioca, preuzeti krivični predmet iz nadležnosti entitetskih tužilaštava. To se u praksi često dešava, a jedan od primjera je slučaj "Naser Orić".

* GLAS: Može li se zakon o sudovima do kraja godine naći u parlamentarnoj proceduri, s obzirom na to da je istovremeno neophodno mijenjati i druge srodne zakone?

KASIPOVIĆ: Prva situacija u kojoj ćemo imati priliku da dodatno ojačamo naše argumente jeste TAIEKS seminar koji će biti održan početkom oktobra u Sarajevu. Raspravljaćemo o konceptu zakona o sudovima BiH i uvjeren sam da ćemo, uz pomoć pravosudne i akademske zajednice, biti u prilici da iznesemo sve argumente u prilog koncepta koji predlažemo. Predstoji nam veliki rad, ali se polazi od činjenice da sadašnja situacija u pravosudnom sistemu BiH nije dobra. Na kraju krajeva, to je i obaveza koja proizlazi iz zaključaka Narodne skupštine RS od aprila ove godine i mi se krećemo u okviru tih zaključaka. Nadam se da su svi u BiH razumjeli da su nam neophodne snažne reforme u pravosuđu. To su ocjene domaće i stručne javnosti i međunarodnih stručnjaka. Tvrdim da su dobri prijedlozi iz RS dobri i za BiH. Nudim potpunu saradnju i obrazloženje svakog od prijedloga koji ćemo utvrditi i siguran sam da takva podrška i razumijevanje ljudi iz Savjeta ministara, ali i delegata i poslanika u Parlamentu BiH neće izostati. Ovo je previše važno pitanje da bi bilo ko imao kao primaran stranački ili drugi interes.

* GLAS: U briselskom protokolu je navedeno da će biti osnovana dva podsavjeta u VSTS-u BiH koji će odvojeno birati sudije i tužioce. Kako će ići postupak izbora tužilaca i da li bi predstavnici zakonodavne vlasti trebalo da budu članovi podsavjeta ili samog VSTS-a?

KASIPOVIĆ: Prema važećem zakonu odluku o izboru sudija i tužilaca na svim nivoima vlasti donosi VSTS BiH, a u izboru sudija učestvuju tužioci i advokati, što je nedopustivo. Tužioci i advokati, zbog sukoba interesa, ne mogu učestvovati u izboru sudija. Koncepcija protokola iz Brisela kada je u pitanju VSTS BiH se ogleda u tome da smo postigli saglasnost da sudije bira podsavjet za izbor sudija, a tužioce bira ili predlaže podsavjet za izbor tužilaca. Suština je tome da će izbor sudija biti potpuno odvojen od izbora tužilaca, a postupak će biti razrađen zakonom, što i nije mogao biti predmet protokola. U podsavjetu za izbor sudija prvenstveno će učestvovati sudije i drugi članovi čiji će broj biti uređen zakonom.

* GLAS: Koliko je važno da sastav VSTS-a prati ustavnopravnu strukturu BiH i da budu zastupljeni predstavnici različitih instanci i dijelova pravosuđa?

KASIPOVIĆ: To je važno pitanje i ušlo je u briselski protokol. VSTS, odnosno podsavjeti u svom sastavu moraju imati predstavnike iz Srpske i to nije sporno. Radna tijela koja budu sprovodila konkurs i predlagala kandidate za izbor nosilaca pravosudnih funkcija u sudovima RS biće sastavljena od predstavnika RS. Bitno je da se kod izbora sudija ispoštuju pravila koja su definisana Evropskom poveljom o zakonu za sudije.

Referendum

* GLAS: Zvaničnici RS su rekli da ne odustaju od referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Koliko volja naroda iskazana na referendumu može biti od pomoći za buduće pregovore o strukturi pravosuđa BiH?

KASIPOVIĆ: Pitanje referenduma je u isključivoj nadležnosti Narodne skupštine RS. Najviši politički autoriteti u RS su u više navrata iznosili stavove o tom pitanju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.