Ambiciozan plan Glavne službe za reviziju Srpske u ovoj godini: Pod lupom i pronatalitetne mjere na lokalu

Vedrana Kulaga Simić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Ambiciozan plan Glavne službe za reviziju Srpske u ovoj godini: Pod lupom i pronatalitetne mjere na lokalu

BANjALUKA - Revizori u Srpskoj utvrdili su ovogodišnji plan rada, a jedna od tema kojoj bi trebalo da bude posvećena pažnja je demografski razvoj i populaciona politika u jedinicama lokalne samouprave, što je, prema mišljenjima struke, dobar potez da bi se vidjelo gdje ima napretka, a gdje škripi.

Demografska slika Republike Srpske već je bila pod lupom revizora, kada je, između ostalog, utvrđeno da je od 2002. prirodni priraštaj negativan, odnosno da svake godine više ljudi umre nego što se rodi djece. Prema dostupnim podacima, od 2016. do 2020. godine u Srpskoj je oko 30.000 više umrlih lica u odnosu na broj rođenih, a u primjeni je tridesetak mjera koje imaju direktan ili indirektan pronatalitetni karakter iz različitih oblasti.

Mjere nisu sistematizovane ni u jednom zvaničnom aktu Republike Srpske, niti su jasno definisani svrha i ciljevi koji se žele njima postići, kao ni indikatori za praćenje njihove uspješnosti, a revizori, uz to, imaju stav i da je uvođenje mjera pronatalitetnog karaktera od strane nadležnih u Srpskoj najčešće bio rezultat ad hok pristupa bez adekvatnih analiza.

Nova revizija stanja u toj oblasti predviđena je za ovu godinu, a predsjednik Centra za demografska istraživanja Draško Marinković ističe za “Glas Srpske” da je zbog nepovoljnih demografskih procesa neophodno aktivnije sprovoditi mjere pronatalitetne populacione politike, kako na republičkom tako i na nivou lokalnih zajednica.

- Mjere populacione politike su opšte i sprovode se jedinstveno na cijeloj teritoriji. Međutim, da bi populaciona politika bila što uspješnija i sveobuhvatnija, važno je da bude dopunjena mjerama lokalne samouprave - navodi Marinković.

Prema njegovim riječima, iz analize mjera populacione politike koje se sprovode na nivou lokalne samouprave u Republici Srpskoj može se reći da u skoro svim gradovima i opštinama postoji interesovanje za ovu problematiku. Međutim, apsolutno najveći broj lokalnih zajednica, kako kaže, nema usvojen program populacione politike, nema skupštinski odbor kao radno tijelo ili komisiju za populacionu politiku i nema sistematizovano radno mjesto, niti zaposleno profesionalno lice koje se bavi ovim pitanjima.

- Sprovođenje mjera populacione politike u lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj je na veoma niskom nivou. Sredstva koja se izdvajaju za pronatalitetne mjere su veoma skromna i nedovoljna - ističe Marinković.

On naglašava da je aktiviranje lokalne samouprave u populacionoj politici i njen doprinos u poboljšanju kvaliteta života ljudi moguće postići strateškim i specifičnim materijalnim i nematerijalnim mjerama i aktivnostima.

- Svaki grad ili opština može utvrditi lokalne mjere populacione politike, koje će se finansirati iz budžeta, a može se raditi i na prikupljanju sredstava iz drugih izvora, kao što je osnivanje fonda za populacionu politiku ili nekog drugog institucionalnog oblika - istakao je Marinković, koji je predvodio i ekspertski tim koji je uradio naučnoistraživačku studiju “Demografski razvoj i populaciona politika Republike Srpske - analiza stanja i prijedlog mjera” na inicijativu predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović.

Bračni parovi

Draško Marinković kaže da pronatalitetne mjere koje se realizuju na nivou lokalnih samouprava treba da budu primjerene potrebama mladih i mogućnostima lokalne samouprave, a koliko je moguće sinhronizovane i sa mjerama na republičkom nivou.

- Tako će proizvesti efekte u smislu stvaranja povoljnijeg i podsticajnijeg ambijenta za mlade bračne parove i za rađanje. Ako lokalna samouprava prepozna potrebe mladih i djece, te planira budžetska sredstva za zadovoljavanje tih potreba, oni će rado ostajati u svojoj sredini - poručuje Marinković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.