Aleksandar Džombić: Referendum nije bio cilj, nego sredstvo kojim smo postigli cilj

Nama mora biti jasno da referendum nije bio cilj, nego da je on bio sredstvo za ostvarenje našeg cilja, a taj cilj bio je da se eliminišu problemi u pravosudnom sistemu na nivou BiH. RS je otvorila direktan dijalog sa EU i ostvarila cilj, jer smo dobili priliku da u budućem periodu ispravimo nepravilnosti na koje smo ukazivali u radu Suda i Tužilaštva BiH.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić.

U ovom intervjuu, rađenom povodom 100 dana rada Vlade na čijem je čelu, on kaže da je Vlada ispunila sve zadatke koje je postavila. Ne želi da izdvaja nijedan resor, jer je, smatra, za to rano.

Džombić navodi da će RS kao osnivač Centralne banke tražiti dividendu koja joj pripada, te da će, ako ne dobije novac od UIO proširiti tužbeni zahtjev iz 2006. i dobiti spor sa kamatama.

Ističe da je predloženi budžet institucija BiH, uvećan za 200 miliona KM, apsolutno neracionalan i nerealan.

* GLAS: Kako ocjenjujete rad Vlade RS u prvih 100 dana mandata i u kojoj mjeri je planirano ispunjeno?

DžOMBIĆ: U najkraćem, smatram da je Vlada ispunila svoje zadatke u prvih 100 dana i sve planirane aktivnosti. Statistike radi usvojili smo 15 nacrta zakona, 11 prijedloga, 19 uredbi, 298 odluka, 161 rješenje, 197 zaključaka, izvještaja, rješenja i u tom smislu Vlada je bila aktivna. Naše aktivnosti bile su istovremene usmjerene i na socijalna pitanja i na pitanje investicija, posebno kada govorimo o energetici i putnoj infrastrukturi. Dali smo sebi zadatak da napravimo finansijsku konstrukciju za gradnju autoputa Banjaluka - Doboj, pregovarali sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i dobili saglasnost za obezbjeđenje kredita od 70 miliona evra za dionicu Prnjavor - Doboj i njihovu saglasnost da će finansirati kompaniju koja preuzima koncesiju. Evropska banka spremna je takođe da preuzme dio finansiranja gradnje autoputa na dionici Banjaluka - Prnjavor.

* GLAS: I tokom posjete Kini bilo je takođe riječi o gradnji autoputeva?

DžOMBIĆ: Imali smo iskazan interes za kinesku kompaniju "China road and bridge corporation" za gradnju svih dionica autoputa, a posebno za najaktuelniju Banjaluka - Doboj. Sa ovom kompanijom imamo kontakte i njeni predstavnici u Vladi i Ministarstvu pregledaju tehničke karakteristike. Poslije toga u Banjaluku bi trebalo da dođu predstavnici kineske Investicione banke i daju konkretnu ponudu. Kada dobijemo ovu ponudu onda ćemo donijeti odluku koju ponudu da prihvatimo u najboljem interesu za RS. Do kraja maja želimo da donesemo odluku o raspisivanju tendera za autoput Banjaluka - Doboj i ako kineska ponuda ne bude povoljnija od one koju već imamo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj možemo tu saradnju ostvariti na nekoj drugoj dionici.

* GLAS: Očekujete li dolazak još nekih kineskih kompanija?

DžOMBIĆ: U sljedeća dva-tri mjeseca će doći predstavnici još nekih kompanija koje su zainteresovane za elektroenergetski sektor, za izgradnju hidro i termoelektrana.

* GLAS: Dokle su inače stigli pregovori o investicijama u energetskom sektoru?

DžOMBIĆ: Odlučili smo da stvorimo formalno-pravne pretpostavke za izgradnju termoelektrane "Ugljevik 2" i to jedan novi blok od 400 megavata čija gradnja bi trebalo da košta oko 400 miliona evra. Dobili smo pismo namjere od ruskog partnera gospodina Serdarova i sa njim ušli u pregovore u vezi sa generalnim ugovorom realizacije investicije. To se usaglašava i usaglašavanje će biti završeno do kraja maja kada bi mogao biti potpisan ugovor. Gospodin Serdarov ima obezbijeđena finansijska sredstva, a ta investicija bi trebalo da traje negdje oko tri godine i kada se realizuje bilo bi zaposleno oko 700 radnika.

* GLAS: Mediji su iskazali skepsu kada je riječ o kompaniji koja treba da gradi "Ugljevik 2". Da li su provjereni ti navodi i ispitana ozbiljnost ulagača?

DžOMBIĆ: Sjedište ove kompanije je u Rusiji i ima prihode od tri milijarde dolara. Ova kompanija potpuno je zainteresovana da realizuje projekat u Republici Srpskoj i za njega ima obezbijeđena finansijska sredstva. Prema tome mi ćemo napraviti ugovor o saradnji, a poslije toga konkretnim ugovorom definisati prava i obaveze uključujući i garancije kako bi interesi RS i "Elektroprivrede RS" bili potpuno zaštićeni. Ti interesi bi trebalo da se realizuju kroz zajedničko preduzeće, a ruski investitor obezbijedio je sva neophodna sredstva za izgradnju novog bloka.

* GLAS: Osnovali ste i preduzeće za gradnju "HE Dabar"?

DžOMBIĆ: Hidroelektranu "Dabar" gradiće RS. To je investicija vrijedna oko 180 miliona evra. Takođe smo donijeli odluke i izradili tendersku dokumentaciju za pribavljanje strateškog partnera za HE na gornjoj Drini. To je projekat izgradnje četiri hidroelektrane ukupne predračunske vrijednosti oko 500 miliona evra. Strateškom partneru ponudićemo 51 odsto u vlasništvu te nove kompanije, a za sebe zadržati 49 odsto uz, naravno, obezbjeđenje finansijskih sredstava. Za sada imamo zainteresovanost i očekujemo da će se značajne kompanije javiti na ovaj tender.

* GLAS: Koje kompanije su iskazale interes?

DžOMBIĆ: Ima ih, ali ne možemo otkriti koje su, da ne bismo narušili proces konkurencije.

* GLAS: Možete li definisati koji su to resori najbolje radili u ovih 100 dana, a koji su mogli i bolje?

DžOMBIĆ: Kratak je period od 100 dana da bismo mogli dati generalnu ocjenu po određenim resorima, odnosno ministarstvima. Mislim da je generalno Vlada zadovoljila i izvršila svoj zadatak u ovih 100 dana. Sva ministarstva imala su zadatak da u direktnom kontaktu sa poslodavcima i Privrednom komorom prođu kroz usaglašavanje ukidanja poslovnih barijera i već imamo predložene izmjene i dopune zakona kako bismo stvorili bolji poslovni ambijent s ciljem realizacije investicija i postizanja boljih poslovnih uspjeha naše privrede. Jedan od takvih zakona je i zakon o računovodstvu i reviziji, zatim novi zakon o poreskoj upravi. A ako možemo izdvojiti neko ministarstvo u ovom smislu najveće pohvale iz Privredne komore u pogledu usaglašavanja zakona s ciljem ukidanja poslovnih barijera dobilo je Ministarstvo urbanizma i građevinarstva.

* GLAS: A socijalni programi?

DžOMBIĆ: Radili smo na usaglašavanju socijalnih zakona i pred nama je zakon o reformi penzijsko-invalidskog sistema koji treba da se usvoji u sljedeća tri mjeseca. Još uvijek nismo sve usaglasili sa socijalnim partnerima, ali je nacrt zakona spreman i on može da ide u proceduru. Čekaćemo još određeni period kako bismo postigli kompromis sa Sindikatom, Udruženjem penzionera RS i Boračkom organizacijom, jer svi oni na neki način imaju različite stavove i zahtjeve o istim pitanjima. Odgađanje usvajanja ovoga zakona nije ni u čijem interesu, jer nije dobro ni za Sindikat, ni za Boračku organizaciju, ni za penzionere, ni za RS. A što se tiče socijalne sigurnosti mi smo apsolutno održali socijalnu i fiskalnu sigurnost tokom prvih 100 dana ove Vlade. Budžet RS je najuredniji u izmirenju svojih obaveza.

* GLAS: Jedan od problema koji ima direktan uticaj na budžet jeste dug FBiH prema RS na osnovu raspodjele prihoda od indirektnih poreza za koji nikako da se postigne rješenje. Hoće li RS tužiti FBiH zbog tog duga?

DžOMBIĆ: Mi već imamo tužbu od 13 miliona maraka i odnosi se na 2006. godinu. Najvjerovatnije će taj tužbeni zahtjev biti proširen za još 50 miliona KM. U prethodnom periodu izvršili smo jedno poravnanje i obezbijedili oko 50 miliona za RS, ali sada se stvorila dodatna obaveza od 50 miliona maraka. FBiH ne pristaje na poravnanje, jer imaju problema sa budžetskim sredstvima, ali to nije razlog da nama ne pripadnu naša sredstva. Ako postoji iskrena namjera sa svih strana da se ovaj problem riješi, onda je najbolje da idemo u izmjene i dopune zakona i formiramo tri računa kako bi svako svoje prihode prikupljao na svoj račun i ne bi bilo problema kod raspodjele. Mi smo u kontekstu toga napravili zaključak Vlade kojim smo tražili od UO UIO da pokrene izmjene i dopune zakona, a ako to ne uradi i ako se ne donesu odluke o poravnanju, mi ćemo nastaviti sa sudskim procesom. Siguran sam da ćemo ga dobiti i da ćemo naplatiti i zatezne kamate.

* GLAS: Da li će RS uspjeti naplatiti dio dobiti od Centralne banke?

DžOMBIĆ: RS i FBiH su se u prvom stend-baj aranžmanu zadužile da bi formirale Centralnu banku. Osnivači banke su RS i FBiH i mi smo te kredite isplatili, a sada kao vlasnici ne dobijamo dividende. Mislim da to pitanje treba u budućem periodu otvoriti i tražiti da se dividenda uplaćuje njenim osnivačima, a ne kao do sada da između 50 i 110 miliona maraka na godišnjem nivou odlazi zajedničkim institucijama BiH.

* GLAS: Jedno od krupnih problema u BiH jeste i usvajanje budžeta zajedničkih institucija kojim je predviđeno povećanje budžeta uz preglasavanje srpskog člana Predsjedništva?

DžOMBIĆ: U formi u kojoj je predložen budžet ne vidim mogućnost za njegovo usvajanje. I pored našeg upozoravanja i zahtjeva za uštede u zajedničkim institucijama i pored svih analiza koje smo zajedno imali u okviru Savjetodavne grupe, u Fiskalnom savjetu nije bilo sluha za to i oni su predložili veći budžet. To povećanje od 200 miliona maraka značilo bi smanjenje u budžetu RS i FBiH i to za nas nije prihvatljivo. Postoji ogroman potencijal ušteda u budžetu zajedničkih institucija, jer samo se za plate 22.000 zaposlenih u zajedničnim institucijama izdvaja 50 miliona više nego za 34.000 zaposlenih u institucijama RS. Materijalni troškovi na 22.000 zaposlenih u zajedničkim institucijama iznose oko 240 miliona, a u RS 100 miliona. Dakle, apsolutno postoji mogućnost za uštede, ali očigledno je odsustvo bilo kakve volje da se te uštede naprave i dadne doprinos prevazilaženju krize u BiH.

* GLAS: Na nivou BiH samo u prošloj godini zaposleno je 1.000 ljudi u javnoj administraciji. Dakle, ne da nema ušteda, nego se administracija uvećava, a time i troškovi?

DžOMBIĆ: Jasno smo stavili do znanja koliki budžet može da bude. Predloženi budžet je apsolutno neracionalan i nerealan. Mnoge institucije na nivou BiH su nefunkcionalne i neefikasne i koštaju građane BiH mnogo više nego kada su bile na nivou entiteta. Od najvećeg dijela njih građani RS, a ni BiH, nemaju nikakve koristi.

* GLAS: I funkcionisanje pravosuđa je takođe jedan od problema. Kako komentarišete dogovor u Banjaluci sa EU i krizu koja je tome prethodila?

DžOMBIĆ: Dogovor koji je postignut predstavlja veliku diplomatsku pobjedu RS. Nama mora biti jasno da referendum nije bio cilj, nego da je on bio sredstvo za ostvarenje cilja, a taj cilj bio je da se eliminišu problemi u pravosudnom sistemu na nivou BiH. RS je otvorila direktan dijalog sa EU koja je isključila OHR iz pregovora, jer se pokazao nesposobnim da upravlja tim procesom. Ostvarili smo cilj i dobili priliku da u budućem periodu ispravimo nepravilnosti na koje smo ukazivali u radu Suda i Tužilaštva BiH.

* GLAS: Kako se na budžet i privredu u RS odrazilo povećanje stopa doprinosa i ukidanje neoporezivog dijela plate? Da li je veća korist za budžet ili šteta za privredu?

DžOMBIĆ: Prošli smo kroz veliku raspravu kod usvajanja Ekonomske politike. Otvoreno smo pozvali sve partnere na neophodan nivo solidarnosti i tražili podršku za povećanje stopa doprinosa prvenstveno za osposobljavanje vanbudžetskih fondova. Ono što sada možemo da primijetimo je da su prihodi povećani i u Fondu PIO i u Fondu zdravstva i da bi oni trebalo da budu dovoljni da se pokrije tekući deficit Fonda PIO. Sa poslodavcima i Privrednom komorom kontinuirano ćemo pratiti stanje u privredi i nećemo dozvoliti da dođe do bilo kakvog gušenja i reagovaćemo na vrijeme.

* GLAS: Da li je moguć novi dijalog sa poslovnom zajednicom?

DžOMBIĆ: Dijalog je uvijek otvoren, on postoji i sada i spremni smo za sve dodatne analize i argumente.

* GLAS: Kad smo kod Fonda PIO, formiran je Penzijski rezervni fond za upravljanje portfeljom akcija. Da li očekujete pomake u pogledu discipline i priliva sredstava?

DžOMBIĆ: U Penzijski rezervni fond RS unijeli smo akcije dodijeljene Fondu PIO u procesu privatizacije. Taj Fond formiran je da bi se na profesionalan način upravljalo akcijama i zaštitila vrijednost kapitala. Već sada imamo vrlo profesionalan pristup, jer čelni ljudi žele da te akcije investiraju u preduzeća u kojima će imati dobit i tako povećati kapital.

* GLAS: U intervjuu za "Glas Srpske" poslije imenovanja izjavili ste da niste zadovoljni poslovanjem nekih javnih preduzeća i najavili preispitivanje njihovog rada. Međutim, do danas u javnosti nema informacija o tome da li je i ko preispitao rad?

DžOMBIĆ: Pristupili smo rigoroznom usvajanju planova javnih preduzeća i tražili dodatne uštede, što su menadžmenti ispoštovali. Tražili smo dodatne uštede i u smislu materijalnih troškova i plata i to je ispoštovano.

Oduzimanje imovine

* GLAS: MUP RS imao je nekoliko uspješnih akcija usmjerenih protiv organizovanog kriminala, posebno zapljenu nelegalno stečene imovine. Ali pojavili su se problemi kod upravljanja oduzetom nelegalno stečenom imovinom. Da li je Agencija za upravljanje tom imovinom dovoljno osposobljena da radi svoj posao?

DžOMBIĆ: Ovo je nov proces i treba vremena za uspostavljanje potpune funkcije svih institucija. Ako mislite konkretno na "slučaj Šećerana" i upravljanje kapitalom koji je blokiran u Šećerani, u toku je proces da se ovaj kapital prenese na RS. Vlada čini dodatne napore da to preduzeće ostane u životu i da radi i sarađuje sa našim poljoprivrednim proizvođačima, iako je od njih Šećerana otkupila ukupno svega deset odsto šećerne repe za preradu. Sud je naložio blokadu akcija Šećerane i tu ne postoji mogućnost deblokade dok istražni postupak ne pokaže šta dalje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.