Aleksandar Bocan-Harčenko: Za Srpsku najvažnije da očuva svoj status

- Najvažnije za RS je da se očuva njen status. Već nekoliko godina čujemo pozive odavde iz Sarajeva da se eliminiše i otkloni status RS. Stoga odgovor koji je očekivan iz RS je taj da želi da sačuva svoj status i ovlašćenja koja joj je dao izvorni Dejton.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko.

Istakao je da je OHR više smetnja, nego ključ rješenja u BiH, ali da se stalno traže novi izgovori za njegov ostanak.

* GLAS: Gospodine Harčenko, kako biste ocijenili situaciju u BiH?

BOCAN-HARČENKO: Ono što je najbitnije i što se sa sigurnošću može reći, situacija u BiH je dosta stabilna i Rusija smatra da ovdje ni odavde ne proizilazi neka prijetnja za međunarodni mir i bezbjednost. To je najvažnije. Međutim, ne može se reći da je baš sve u najboljem redu u smislu političke situacije, jer ima više tenzija. Naravno, one se naročito ispoljavaju uoči izbora i u toku predizborne kampanje, ali to je tako svuda u svijetu. Međutim, tenzije i protivrječnosti do kojih je došlo u posljednjoj godini mogu se locirati na adrese strana u BiH koje teško uspostavljaju dijalog, ali jedan dobar dio odgovornosti snosi i međunarodna zajednica.

* GLAS: Zbog čega?

BOCAN-HARČENKO: Ona je odgovorna, jer je odugovlačila i odugovlači zatvaranje OHR-a i promjenu pristupa rješavanju pitanja u BiH i načinu djelovanja u ovoj zemlji i oko nje. Činjenica je da nema prijetnje međunarodnom miru i nema prijetnje miru unutar same BiH, što je glavna pretpostavka za promjenu načina djelovanja međunarodne zajednice u BiH i zatvaranje OHR-a. OHR sada djeluje više kao smetnja, nego kao ključ za rješavanje ključnih pitanja u BiH. Zbog toga se Rusija odlučno zalaže, bez ikakvih promjena u svom stavu, za zatvaranje OHR-a. Nažalost, Rusija je kao jedna od članica PIC-a usamljena i nije u stanju samostalno da riješi ovo pitanje. Međutim, Rusija kao jedan od najodanijih članova PIC-a odlučna je u stavu za zatvaranje OHR-a i njegovu tranziciju u kancelariju specijalnog predstavnika EU. Najbitnija stvar u okviru tranzicije je potpuna zabrana i otklanjanje "bonskih ovlašćenja". Mi smatramo da nema kršenja Dejtonskog sporazuma u BiH i ne očekujemo da će doći do kršenja izvornih principa Dejtona, zbog čega nema ni osnova za korišćenje "bonskih ovlašćenja". Kada je o "bonskim ovlašćenjima" riječ, Rusija svakako neće podržati takve vrste rješenje, bolje reći nerješenja bilo kojeg pitanja u BiH.

* GLAS: Iz kojih razloga ostale članice PIC-a ne žele da se OHR zatvori?

BOCAN-HARČENKO: U većoj mjeri kada je riječ o ukidanju OHR-a Rusija je usamljena u PIC-u, iako je najodanija članica. Rusija se u svom stavu oslanja na izvorne odluke PIC-a, a druge članice su u većoj mjeri odustale od tih izvornih odluka. Razloga je više i ova priča traje nekoliko godina. Već više godina kao razlog navodi se Kosovo i strah da bi proglašenjem nezavisnosti Kosova moglo doći do posljedica u BiH. Međutim, ako postoji strah od takvih posljedica mora se usvojiti pravno i pravedno rješenje za Kosovo. Dakle, naši partneri u PIC-u su odluku o zatvaranju OHR-a odugovlačili zbog Kosova, poslije zbog tenzija u BiH. Veoma često se pozivaju na stav Republike Srpske, imputirajući joj kako želi da uništi BiH i dobije samostalnost, ali za takve tvrdnje međunarodna zajednica nema utemeljenje. Nema utemeljenja u stavu međunarodne zajednice da je RS kriva za odugovlačenje zatvaranja OHR-a. Ako neko želi da učini nešto, pa i da zatvori OHR, onda traži način da to uradi, ako ne želi - uvijek nađe izgovor. Sada je naprosto situacija da nema želje da se OHR zatvori. Objašnjenje koje se navodi kao razlog za nezatvaranje OHR nije bitno. Ono što je najbitnije je činjenica da nema želje da se to učini.

* GLAS: Često se RS optužuje kako želi da se odvoji od BiH, a sa druge strane se iz Sarajeva otvoreno traži ukidanje RS. Kakav je Vaš komentar?

BOCAN-HARČENKO: Što se tiče "prijetnje" RS, mi u tome ne vidimo kršenje izvornih principa Dejtona. To što RS želi je očuvanje i učvršćenje statusa RS. RS nije eksploziv koji bi uništio BiH kao državu. Najvažnije za RS je da se očuva njen status. Već nekoliko godina čujemo pozive odavde iz Sarajeva da se eliminiše i otkloni status RS. Stoga odgovor koji je očekivan iz RS je taj da želi da sačuva svoj status i ovlašćenja koja joj je izvorni Dejton dao. Međunarodna zajednica je uvijek vršila velike pritiske na RS bez uravnoteženog stava kada je riječ o reakcijama na zahtjeve kako se treba ukinuti. RS je uvijek kriva i pod pritiskom. Pod pritiskom je u svemu uključujući i ustavnu reformu.

* GLAS: Kako gledate na pitanje ustavne reforme?

BOCAN-HARČENKO: Kada je riječ o ustavnoj reformi, rukovodstvo RS je bilo spremno i otvoreno za dijalog i dokazali su to ne samo na riječima. Nikada nisu bili protiv dijaloga i nikada nisu napustili dijalog. Što se tiče stavova koji nisu prihvatljivi za RS, razumljivo je da kažu da im nisu prihvatljivi i dali su obrazloženje za to. Razumljivo je što ne prihvataju zahtjeve koji su izvan Dejtona, jer takvi zahtjevi nisu ni pravedni ni pravilni. Ako RS ima pravni temelj da ne prihvata zahtjeve kada je o ustavnoj reformi riječ koji nisu pravni, što da to ne učini? Ako se traži povećana centralizacija BiH i povećanje ovlašćenja BiH sa umanjenjem ovlašćenja koja je Republici Srpskoj dao Dejton kao entitetu u okviru BiH, zbog čega bi ona pristala na to. RS samo želi da očuva i konsoliduju status koji joj je Dejton dao. To je potpuno u sklopu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi se slažemo da se izvorni Dejtonski mirovni sporazum mora poštovati ukoliko želimo da radimo u okviru međunarodnog prava. Mora se poštovati princip, a ne nekakav duh Dejtona kako se često može čuti. Duh Dejtona svako može tumačiti na svoj način i kako želi. Principi Dejtona su transparentni, jasni i veoma teško je mijenjati principe. Stoga Rusija podržava stav da se podržavaju principi izvornog Dejtona, a ne uzaludne priče o nekom duhu Dejtona. Kada se plasira priča o duhu Dejtona, onda je to samo paravan za neke jednostrane promjene.

* GLAS: Rusija je imala poseban i izdvojen stav kada je riječ o Zakonu o državnoj imovini koji je donesen u Narodnoj skupštini RS?!

BOCAN-HARČENKO: Na samoj sjednici ambasadora PIC-a i poslije sjednice Rusija je izdvojila svoje mišljenje. Mi razumijemo zbog čega je RS donijela Zakon o državnoj imovini. I kao građanin, a ne samo kao ambasador smatram da je donošenje ovog zakona unutrašnja stvar RS i potpuno razumijemo razloge zbog kojih je RS donijela ovakvu odluku. Žao mi je što o tome nema konsenzusa u cijeloj BiH. Naravno da bi bilo bolje da je došlo do neke zajedničke odluke i rješenja. Naprosto, rukovodstvo RS nije imalo neki drugi izlaz iz situacije, jer je dijalog o donošenju zakona na državnom nivou bio uništen. Nastavak plodnog dijaloga je bio spriječen. Iako Komisija za državnu imovinu postoji, nisam vidio neki značajniji napredak koji je postigla. Rukovodstvo RS i predsjednik Vlade RS bio je spreman za kompromis i u okviru "Prudskog procesa" i poslije njega odlučan da se dogovor i kompromis postigne, ali nije imao sagovornike na drugoj strani. Imam osjećaj da se nije dovoljno željelo da se dođe do odluke, jer ukoliko bi se odluka i dogovor postigli, onda bi nestao i posljednji uslov za zatvaranje OHR-a. Ovako, ostao je izgovor zbog koga se OHR ne zatvara. Moguće je da ovakva situacija potraje još godinama.

* GLAS: Postoje praktični razlozi koji traže da se to pitanje riješi?

BOCAN-HARČENKO: Tačno, postoje ekonomski i socijalni razlozi koji traže da se pitanje imovine riješi. Svaka opština ima potrebe da koristi ovu imovinu u ekonomske i socijalne svrhe. Zbog toga Vlada RS, koja je odgovorna za oblast ekonomije i privredu i socijalno stanje, morala je da napravi nešto s tim, jer je vidjela da nema zajedničkog rješenja. Svaka normalna vlada usvojila bi nešto ovakvo da bi se ta imovina koristila i da od nje ima koristi narod. Odluka visokog predstavnika od 2005. je samo štetna po privredu i socijalni život. Tokom rasprave oko usvajanja Zakona o državnoj imovini čule su se ocjene da je narušen princip dogovaranja. Ja se pitam da li je važnije očuvanje nekog principa koji ne daje mogućnost dogovora i dijaloga ili očuvanje imovine? Važnije je da se očuva imovina i razvija privreda u korist države i entiteta i svih naroda, nego da se očuva princip koji ne daje rezultat, a imovina propadne i onda od nje niko nema koristi. Već pet godina ta imovina propada, jer je niko ne koristi, a za neko njeno nužno održavanje i čuvanje izdvaja se novac i od toga niko nema koristi.

* GLAS: U čemu je problem ako usvajanjem ovog zakona nije prekršen Dejton?

BOCAN-HARČENKO: Najvažnija stvar u cijeloj toj priči je da nema nikakvog kršenja Dejtona i Dejton se ovim ne krši nijedan milimetar. To što je izglasano u RS je potpuno u skladu sa Dejtonom i nikakvo korišćenje "bonskih ovlašćenja" o ovom pitanju nije utemeljeno. I ovaj zakon, iako je izglasan, ostavlja mogućnost kompromisa, jer sadrži prijedlog za taj kompromis. Za međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika bilo bi najbolje da iskoristi ovu šansu za kompromis i da poslije izbora počne dijalog sa uravnoteženim stavom kako bi se taj kompromis realizovao.

* GLAS: Neki zvaničnici međunarodne zajednice tvrde da bi se u BiH što prije trebalo ući u ustavne promjene?

BOCAN-HARČENKO: Mada je to pitanje više za ambasadore koji predstavljaju zemlje EU, prema našem mišljenju, za BiH je najvažnije da ima unutrašnju stabilnost, političku i ekonomsku, dobre korake razvoja i političku slogu. Dejton je kompromis koji omogućava stabilnost i razvoj. Dejton je od BiH napravio decentralizovanu državu i poruke koje se šalju da BiH treba da bude centralizovana nisu svuda prihvaćene. Takve poruke više odgovaraju jednoj strani u BiH i ne odgovaraju drugima, pa stoga ne predstavljaju temelj za kompromis. Ako EU traži centralizaciju, onda se gubi ono najvažnije - politička stabilnost i budućnost. Takvim zahtjevima se pojavljuje rizik - destabilizacija. Smatram da je bitnije vidjeti suštinu i ukoliko EU želi da BiH dođe u Evropu, onda bi cijela međunarodna zajednica, uključujući i EU, morala da razmišlja o tome da BiH bude stabilna zemlja. I sama EU pored zajedničkih principa u sebe uključuje zemlje sa različitim specifičnostima.

* GLAS: Čini li Vam se da se međunarodna zajednica nekada previše miješa u unutrašnje stvari u BiH?

BOCAN-HARČENKO: Stavom da je u BiH neophodno zatvoriti OHR donekle sam odgovorio na to pitanje. Sada nije ni vrijeme ni potreba da se međunarodna zajednica previše miješa u unutrašnje stvari u BiH i dva entiteta. Miješanjem u taj posao međunarodna zajednica sprečava dijalog. Kada bi to miješanje izostalo, snage unutar BiH imale bi dobar podsticaj za dogovor i kompromis. Jasno je da u BiH neki uvijek računaju na pomoć međunarodne zajednice i traže da ona riješi neka pitanja na svoj način. To miješanje i rješavanje pitanja na takav način nije dugoročno.

* GLAS: Kada bi, po Vašoj ocjeni, OHR trebalo da se ugasi i BiH dobije specijalnog predstavnika EU?

BOCAN-HARČENKO: Teško je sada reći kada će se to desiti, jer ne postoji odlučnost članova Upravnog odbora PIC-a da se to učini. Što se Rusije kao garanta Dejtonskog sporazuma tiče, mi ćemo istrajno raditi na tome, jer je to stav Rusije i ruskog predsjednika prema BiH. Istrajno ćemo raditi na tome, jer je to, prije svega, u interesu BiH, kako RS, tako i Federacije BiH i u interesu naroda koji žive u BiH.

* GLAS: Kada bi, po Vašem mišljenju, BiH mogla da dobije bezvizni režim?

BOCAN-HARČENKO: Pošto je rečeno da je riječ o ispunjavanju tehničkih kriterijuma koji su ispunjeni, ovo pitanje bi trebalo da bude vrlo brzo riješeno. Ali zvanične ocjene i zeleno svjetlo o tome daje EU.

* GLAS: BiH je ove godine potresao teroristički napad u Bugojnu. Direktor OBA je poslije toga rekao da u BiH postoji više od 3.000 osoba opasnih po bezbjednost. Kakva je Vaša ocjena bezbjednosnog stanja u BiH?

BOCAN-HARČENKO: Kada je riječ o terorizmu, mi smo i prije Bugojna poklanjali povećanu pažnju tom problemu. Taj problem je važan i mora se zajednički djelovati. Poslije Bugojna, i Rusija i ostale članice PIC-a više su zabrinute. Ne bih govorio, ni komentarisao brojke, ali jasno je da problem postoji i međunarodna zajednica mora tome da posveti više pažnje i zajedničkim djelovanjem sa svim relevantnim faktorima vlasti na nivou BiH i entiteta rješava ovaj problem. Smatramo da međunarodna zajednica možda ranije nije ovom pitanju posvetila odgovarajuću i dovoljnu pažnju, pa je stoga i došlo do događaja u Bugojnu. Ne kažem da međunarodna zajednica nije tu bila prisutna, ali ovom pitanju je trebala i morala da posveti veću pažnju, jer terorizam je opasan ne samo za BiH, regiju, nego i za cijelu Evropu i svijet. Priča da je RS i u ovom pitanju odgovorna, ne rješava opasnost od terorizma, nego koristi to pitanje da bi podstakla ustavne reforme i stvorila centralizovana država. Institucije RS i njeni zvaničnici su odlučni i efikasni da se spriječi i iskorijeni terorizam.

Stavovi

* GLAS: Tokom boravka ruskih zvaničnika u RS i delegacije RS u Rusiji istaknuto je da je Rusiji bitan stav RS i RS takođe bitan stav Rusije?

BOCAN-HARČENKO: To je naprosto tako. Za nas je izuzetno važan stav RS, jer u svojim aktivnostima u međunarodnoj zajednici polazimo od domaćih stavova i stava RS. Objektivno, stavovi Rusije i RS se poklapaju, jer i jedni i drugi uvažavaju i žele da očuvaju Dejtonski sporazum i spriječe jednostrane promjene Dejtona. Zbog tih identičnih stavova imamo više i razumijevanja. To je naprosto prirodno.

Izbori

* GLAS: Šta očekujete od izbora u BiH?

BOCAN-HARČENKO: Očekujem da će izbori proći u skladu sa demokratskim principima. Rezultati su na građanima BiH koji će odlučivati. Što se tiče međunarodne zajednice, očekujem povećane aktivnosti poslije izbora i Rusija nema ništa protiv da bude dio tih aktivnosti, ali samo uz pretpostavku da se naši stavovi uvažavaju. Želim istaći da međunarodna zajednica ne smije u tim aktivnostima postati nikakav mentor koji će nametati rješenja. Međunarodna zajednica u svemu tome može samo pomoći i to svima jednako da bi se došlo do kompromisa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.