Alehandro Enrike Alvargonzales San Martin: Međunarodna zajednica ne može i ne treba da nameće rješenja

Međunarodna zajednica ne može i ne treba da nameće stvari. Nametnuti ustav je kao ustav koji se rađa ranjen, ako ne mrtav. Političke stranke u BiH su te koje treba da urade ovaj posao.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ambasador Španije u BiH Alehandro Avargonzales San Martin.

* GLAS: Upravo su završeni izbori u BiH. Koji su to prioriteti koji se sada očekuju?

SAN MARTIN: Čini se očigledno da je prvi prioritet formiranje vlasti u entitetima i na državnom nivou. Poslije toga bi EU željela da vidi da se usvajaju sporazumi kojima bi se riješila neka hitna i još neriješena pitanja, kao što su ustavne promjene u smislu naznačenom od strane Savjeta Evrope, usvajanje zakona o popisu, podjela državne imovine, uspostavljanje mehanizma kojim bi se riješile disfunkcije u realizaciji spoljne politike i naravno, reforme koje će od BiH napraviti funkcionalnu i efikasnu državu, na način da se učvrsti evropska perspektiva i uhvati odgovarajući ritam. BiH je napravila važne stvari i u sljedećem periodu treba napraviti definitivne korake ka svojoj samoodrživosti, svom institucionalnom napretku, svom ekonomskom prosperitetu i svojoj definitivnoj normalizaciji, što će završiti njenim ulaskom u evroatlantske institucije.

* GLAS: Još uvijek nisu potvrđeni izborni rezultati, ali se pobjednici znaju. Kako gledate na rezultate izbora?

SAN MARTIN: U pitanju su rezultati kakve je željelo stanovništvo BiH i zbog toga su dobri. Strani posmatrač ne može da teži da njegovo mišljenje bude iznad mišljenja građana ove države. Izražavam svoje poštovanje prema napravljenom izboru i čestitam.

* GLAS: SNSD je u RS odnio ubjedljivu pobjedu na svim nivoima i dobio najviše glasova u BiH?

SAN MARTIN: Moj odgovor je isti. Čestitam SNSD-u kao i drugim strankama na ovoj proslavi demokratije, koja je dan izbora. Sada je očekivano da svi budu na visini svoje odgovornosti u RS i ostatku BiH. Isto bih rekao i za svaku drugu stranku koja je dobila podršku građana. Samo jedna napomena, koju dajem uz poniznost nekoga ko ne treba da daje lekcije nikome, demokratski legitimitet se stiče na izborima, ali se obezbjeđuje i održava vršenjem pripadajućih funkcija. Siguran sam da će tako svi postupiti.

* GLAS: Građani BiH sa nestrpljenjem čekaju bezvizni režim i tome je dao podršku Evropski parlament. Kada će se to desiti?

SAN MARTIN: Ne usuđujem se da prognoziram datume, ali vas uvjeravam da moje želje idu u pravcu da se to odmah odobri, još juče, ako može.

* GLAS: Koliko BiH, po Vašoj ocjeni, na njenom evropskom putu smeta činjenica da je i 15 godina poslije Dejtona u ovoj zemlji prisutan OHR ?

SAN MARTIN: OHR je osnovan u izuzetnim okolnostima koje, po mom mišljenju, malo pomalo ostaju iza nas. Zbog njenog izuzetnog karaktera možemo da pretpostavimo da su u trenutku osnivanja Kancelarije potpisnici Dejtonskog sporazuma smatrali da će situacija evoluirati do tačke kada OHR više neće biti potreban. Mislim da ta evolucija teče previše sporo i da je to razlog što je kancelarija još prisutna. Takođe mislim da se međunarodna zajednica treba prilagoditi jednoj novoj stvarnosti i razmisliti o prednostima i nedostacima načina na koji je sada strukturisana. Svi želimo da OHR nestane zato što bi to značilo da smo postigli uspjeh u BiH i iskreno ne vjerujem da je taj trenutak previše daleko, ali se isto tako i ne usuđujem da govorim o rokovima. Danas posmatramo način na koji smo iz prijašnje faze kontrole prešli u drugu fazu, koju bismo mogli nazvati fazom "nadgledanja". Stvari u EU teku na način da je jasno kako se krećemo ka jačanju EUSR-a. Drugim riječima, stvari se kreću u dobrom smjeru, ali možda u ritmu sporijem od željenog.

* GLAS: Da li postojeća ustavna rješenja sa intervencijom na Ustavu koja se odnosi na presudu Evropskog suda za ljudska prava može da odvede BiH u EU?

SAN MARTIN: Ustav BiH treba da se prilagodi presudi. Ovo je obavezan uslov, koji će bez sumnje stvoriti povoljan ambijent, ali to nije dovoljno. Ulazak u EU zahtijeva da se uloži ogroman napor u prilagođavanje institucija, procesa donošenja odluka, administracije i zakonodavstva zahtjevima EU. Dopustite mi da vas podsjetim da je Španija pregovarala deset godina. Sjećam se da je posljednjih dana tih pregovora trebalo izmijeniti odredbu o kolačima od soje ili nešto slično, u takve detalje smo ulazili. Ima i političkih uslova ili isto tako i tehničkih. Teško je, ali vrijedi truda.

* GLAS: Kada je o ustavnim rješenjima riječ, da li će EU i međunarodna zajednica predlagati neka rješenja poput "Butmirskog paketa" ili će domaćim snagama ostaviti da se dogovore o tome?

SAN MARTIN: Rješenje se ne može postići bez konsenzusa među političkom elitom u BiH. U tom smislu budućnost zemlje je u njihovim rukama. Uloga međunarodne zajednice ne može se sastojati u zavrtanju ruku bilo kome. Naime, u zavisnosti od stavova jednih ili drugih možemo podržati, čak i sugerisati ili ponuditi alternative ili pomoći, ali Ustav BiH jasno naznačava proceduru reforme istog, kaže da je to interno pitanje i to treba poštovati.

* GLAS:Da li će međunarodna zajednica nametati bilo kakva rješenja ?

SAN MARTIN: Međunarodna zajednica ne može i ne treba da nameće stvari. Nametnuti ustav je kao ustav koji se rađa ranjen, ako ne mrtav. Političke stranke u BiH su te koje treba da urade ovaj posao. Treba da pregovaraju i razgovaraju bez prestanka i, ponavljam, međunarodna zajednica će biti blizu da pruži svu pomoć koja zatreba. Međutim, riječi poput "nametanja ili "radikalnije intervencije" su neprikladne i kontraproduktivne. Radije bih govorio o "mjerama povjerenja", o "stvaranju klime dijaloga", o razumijevanju.

* GLAS: Republika Srpska je donijela Zakon o državnoj imovini, u kojem je ostavljen prostor za dogovore o tom pitanju sa FBiH i zajedničkim institucijama BiH?

SAN MARTIN: U prvom redu taj zakon nije na snazi i meni se čini pogrešnim insistiranje na njemu. Jednostrani potezi u ovoj oblasti ne mogu da proizvedu ništa osim problema koji nipošto ne idu na ruku ni Republici Srpskoj ni BiH. U Španiji imamo običaj da kažemo da je "griješiti ljudski, a ispravljati greške mudro". Mislim da je ovaj zakon velika greška, ali se nadam da će mudrost vlasti staviti stvari na svoje mjesto.

* GLAS: BiH čeka i izglasavanje zakona o popisu stanovništva, koji još uvijek nije potvrdio Dom naroda Parlamenta BiH. Do kada bi BiH morala da donese taj zakon?

SAN MARTIN: BiH je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja nema popis stanovništva. Ne ispuniti taj zadatak značilo bi ne ispuniti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, značilo bi mogućnost da se suspenduje Sporazum, negativno kretanje unazad. Popis je jedan od osnovnih instrumenata vlasti, za upravljanje, za planiranje... Bilo bi dovoljno da novi zakon ispuni standarde EU. Razumijem, s druge strane, razloge zbog kojih neki žele da odgode njegovu izbornu upotrebu i ne čini mi se ozbiljnim problemom, ali mislim da se, kako se kaže, prstom ne može pokriti sunce.

Terorizam

* GLAS: Kada je riječ o bezbjednosnoj situaciji u BiH, kako je komentarišete s obzirom na to da su je potresale akcije nekih radikalnih grupa?

SAN MARTIN: Terorizam je međunarodni fenomen koji se u ovom globalizovanom svijetu kreće kao riba u vodi. Zemlje kao što je moja i druge zemlje u Evropi i cijelom svijetu patile su zbog njegove besmislene okrutnosti, zbog njegovog ludila, nedostatka principa i humanosti. Terorizam je tiranija i siromaštvo. Da bi se protiv njega borilo, potrebno je jedinstvo svih. Snage bezbjednosti u tom kontekstu rade dobar posao i ne treba da u tom poslu klonu zato što je došlo do atentata ili se pojavila neka prijetnja, upravo obrnuto. S tim da iskreno ne mislim da u BiH postoji veća prijetnja nego u drugim zemljama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.