Ako se zatvori OHR, aplikacija za EU 2011.

BANjALUKA - Procesi približavanja Evropskoj uniji prije će od BiH stvoriti djelotvornu državu, nego bilo kakvi pregovori o ustavnim reformama, koji su odvojeni od tih procesa.

Navedeno je to u jedinoj analizi objavljenoj pred samit "EU i zapadni Balkan" u Sarajevu. Analizu su radili predsjednik Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Gerald Knaus, Heder Grabe, šef britanske kancelarije Otvorenog društva i analitičar Danijel Korski.

- Ako se zatvori OHR, BiH će 2011. formalno moći da aplicira za pristup EU, sa već pripremljenim upitnikom. Tako će Evropska komisija moći da razmatra njen slučaj, zajedno sa Srbijom - navedeno je u analizi.

Dodaje se da nijedna od država zapadnog Balkana neće moći da postane punopravna članica EU skraćenim putem, jer iako je EU jedinstvena u stavu o evropskoj budućnosti država na Balkanu, po pitanju pristupnih pregovora primijenila je politiku čekanja. A vremena je sve manje.

- U najboljem slučaju, godina u kojoj će postati punopravne članice je tamo negdje iza 2020. godine. BiH, koja još nije ni podnijela aplikaciju za punopravno članstvo, možda je i najkomplikovaniji slučaj. Ova država je i dalje u klopci konstantne političke i ustavne krize - piše u analizi.

Naglašava se da je takva strategija EU posljedica činjenice da se EU suočava sa dva rizika.

- Prvi je taj da bi ulazak siromašnih zemalja, sa neriješenim problemima, mogao da naruši samu Evropsku uniju. Drugi rizik je taj da bi odlaganje pristupa na neodređeno vrijeme moglo da ugrozi nedavno ostvareni napredak u stabilnosti u regionu - piše u analizi.

Dodato je da već postoje znaci da EU gubi uticaj u regionu.

- Bilo je nemoguće ubijediti političke partije u BiH da se dogovore čak i o ograničenim ustavnim reformama - piše u analizi. Dodaje se da mnogi kreatori politike u Briselu i u drugim glavnim gradovima Evrope, mogućnosti proširenja EU na Balkan vide kao znak za uzbunu.

- Izuzimajući Hrvatsku, zemlje zapadnog Balkana su među najsiromašnijima koje su ikad aplicirale za članstvo u EU. Neke od njih još imaju razmirice sa susjedima, ili imaju neriješene ustavno-političke probleme, kao BiH, Kosovo i Srbija - navedeno je u analizi.

Solun

Na sjednici Evropskog savjeta u Solunu 2003. godine, sve zemlje članice EU iskazale su "jednoglasnu podršku evropskoj perspektivi zemljama zapadnog Balkana" i naglasili da je "budućnost Balkana u Evropskoj uniji".

Deklaracija iz Soluna dala je konkretne šanse članstvu u EU Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Makedoniji i tadašnjoj SR Jugoslaviji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.