Ako neće BiH da ih tuži, može Srbija

BANjALUKA - Visoki predstavnici i pojedine zemlje članice Savjeta za primjenu mira (PIK) u BiH bez sumnje su kršili Dejtonski mirovni sporazum koji je međunarodni ugovor. Svako iskakanje iz tog okvira je podložno reviziji, a tužba je opcija koja je dugo na stolu te o kojoj bi trebalo pričati i sa Srbijom, jer konsenzusa o tome neće biti u BiH.

Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” koji su kategorični u ocjeni da ima stotine razloga zbog kojih bi Srpska, što prije, a što je najavljivano još i prije desetak godina, trebalo da stavi sve na papir i vidi šta je moguće sa ciljem zaštite i svog statusa, a time i Dejtona.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević podvlači da BiH ima pravo da podnese tužbu Međunarodnom sudu pravde protiv članica PIK-a. On je za RTRS istakao da sud ne može odbiti takvu tužbu jer ga obavezuje Povelja međunarodnog prava. Isti stav dijeli i pravnik Vitomir Popović. U prvi plan ističe da su, kako kaže, visoki predstavnici kršili mirovni sporazum te da Srpska ima pravo da protiv zemalja za koje smatra da su kršile Dejton pokrene i određene postupke.

- Odluku treba donijeti vlast. Čak i ako ne uspije u Predsjedništvu BiH, što je gotovo izvjesno, znaće se da je Srpska posezala za tim i zatražila i na taj način poštivanje Dejtona - rekao je Popović.

Za “Glas” je podsjetio da PIK nije formiran na osnovu Dejtona kao ni bonska ovlašćenja za kojima olako posežu visoki predstavnici.

- Sve što su radili na PIK-u bi mogla biti osnova da se protiv zemalja koje su to podržale, osim Rusije koja se korektno ponašala, pokrenu odgovarajući postupci - kazao je Popović, dodajući da Kristijan Šmit koji je na mjestu visokog predstavnika nije imenovan u skladu sa procedurama UN.

Dodaje da ni Šmitove odluke nemaju legalitet.

- Može i Srbija pomoći u ovoj priči, kao i Rusija - zaključio je Popović.

Iz SNSD-a je u nekoliko navrata, naročito dok je visoki predstavnik bio Valentin Incko, najavljivano da će protiv njega u Austriji, kao matičnoj zemlji, biti podnesena krivična prijava. Uz to, ukazivano je da bi Srpska mogla inicirati formiranje fonda za prikupljanje novca za tužbe protiv visokih predstavnika u njihovim zemljama jer Srpska nema kapacitet da pokreće sporove na međunarodnim sudovima, ali mogu privatne tužbe.

Narodna skupština je u martu prošle godine, razmatrajući informaciju o primjeni Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma, usvojila nekoliko zaključaka, a jednim od njih je zadužila Vladu Srpske da formira međunarodni pravni tim sa ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika koji su, kako piše, kršeći Dejtonski sporazum i njegov Aneks 10, kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković za “Glas Srpske” kaže da je nesporno da su visoki predstavnici dok su bili u BiH kršili Dejton i međunarodno pravo, te moraju snositi odgovornost.

- Nisu doprinijeli miru, već raspirivanju tenzija. Srpska treba da što prije formira stručni, pravni tim da bi ispitali mogućnosti i vidjeli šta se može uraditi. Na nama je ta odgovornost da povučemo takav potez - zaključio je Petković.

Zakoni i amandmani

U informaciji koju je lani razmatrao republički parlament naglašeno je da su brojni visoki predstavnici bezobzirno urušavali vladavinu prava, kršeći međunarodno i domaće pravo, ignorišući usko definisana ograničenja dodijeljenog mandata.

Navedeno je i da su, bez ikakvog pravnog ovlašćenja, nametnuli zakone i 105 amandmana na ustave.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.