Akaši: Granatu na Markale mogla ispaliti Armija RBiH VIDEO

Hag - Bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju Jasuši Akaši potvrdio je danas pred Haškim tribunalom da nije bilo moguće utvrditi ko je kriv za "slučaj Markale 1" 1994. godine, te da je zaključak eksperata glasio da je granata mogla doći i sa položaja muslimanskih snaga i sa srpskih položaja.

Japanski diplomata je na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću rekao da je poslije eksplozije na Markalama 5. februara 1994. godine oformio ekspertsku komisiju u koju je ušlo pet balističara - dva člana iz zemalja koje su podržavale vladu Alije Izetbegovića i dva iz zemalja koje su bile sklone srpskom rukovodstvu. Predsjednik komisije bio je Kanađanin.

- Proučeni su svi aspekti pada minobacačke granate, ali nije bilo moguće utvrditi odakle je došla - potvrdio je Akaši.

U eksploziji minobacačke granate na Markalama poginulo je 66, a ranjeno više od 140 osoba, a prema optužnici protiv Karadžića, granatu je ispalila Vojska RS.

Akaši je rekao da mu je Karadžić, dan poslije eksplozije na Markalama, kategorično tvrdio da VRS nije ispalila granatu i da je to učinila Armija RBiH. Potvrdio je da je Karadžić pristao na prekid vatre, ali da je vlada RBiH smatrala da to nije dovoljno i tražila povlačenje VRS oko Sarajeva.

Svjedok je izjavio i da Alija Izetbegović nije dijelio entuzijazam vođstva RS za pregovore koji su u to vrijeme bili zakazani u Ženevi, a da je Haris Silajdžić pokazao još manje entuzijazma.

Kazao je da su neki strani faktori bili zainteresovani da rat bude produžen i da ne budu održani mnogobrojni prekidi vatre. Akaši je kao primjer naveo poznatu misiju nekadašnjeg američkog predsjednika Džimija Kartera, koji je na poziv srpske strane u BiH stigao 1994. godine i zauzeo se za mirno rješenje sukoba.

- Srbi i srpsko rukovodstvo su prihvatili misiju, ali vlada u Sarajevu nije bila zadovoljna Karterovim dolaskom. Prekid vatre trajao je četiri mjeseca - podsjetio je Akaši.

On nije želio da direktno odgovori na Karadžićevo pitanje kojim stranim i domaćim silama nije odgovaralo da bude okončan rat u BiH, rekavši da nije u mogućnosti da to učini i da je mnogo faktora uticalo na to da se rat vodi.

Rekao je da je naoružavanje vojnih snaga počelo poslije kršenja embarga o zabrani uvoza oružja. Muslimanima je pomoć stigla iz SAD, arapskih i muslimanskih zemalja i Hrvatske, i dugoročno promijenila odnos vojnih snaga.

Akaši je rekao da su osnovni problemi sa kojima se UNPROFOR suočavao u bivšoj Jugoslaviji prouzrokovani nedostatkom jedinstva u SB u kojem su preovladavala bar tri različita mišljenja o radu Misije UN.

- U izvjesnom smislu evropske zemlje su izvršile pritisak da se UN uključi - rekao je Akaši.

Akaši je rekao da je demilitarizacija zaštićenih zona bila jedno od glavnih pitanja za mirovnu misiju, uključujući i Srebrenicu, jer je to bilo ključno za očuvanje mira.

Živanović

Pretresno vijeće Haškog tribunala prihvatilo je u utorak Karadžićev zahtjev i izdalo obavezujući nalog bivšem komandantu Drinskog korpusa Vojske RS generalu Milenku Živanoviću da svjedoči u korist odbrane. Karadžić smatra da bi Živanović mogao da potvrdi da nije postojao plan da srebrenički muslimani budu silom prebacivani.

http://www.icty.org/sid/10917

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.