Ahmed Žilić - RAK godinama djeluje kao otuđeni centar moći

Parlament BiH mora disciplinovati Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK) BiH koja već godinama djeluje kao otuđeni centar moći. Krajnje je vrijeme da pravna država uđe i u RAK.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Upravnog odbora BHRT-a Ahmed Žilić.

- U svojoj opsjednutosti sobom RAK se uzdigao i iznad Parlamenta BiH kao suverenog organa vlasti. Status direktora RAK-a je već godinama nelegitiman - istakao je Žilić.

Naglasio je da putem nedavno smijenjenog generalnog direktora BHRT-a Mehmeda Agovića, strategijom generisanja haosa, određene interesne grupe nastoje da zavladaju javnim servisom.

- Postoje zainteresovane interesne grupe. Ulog je veliki - kazao je Žilić.

* GLAS: Kako komentarišete odbijanje RAK-a da raspiše konkurs za imenovanje srpskog i hrvatskog člana Upravnog odbora BHRT-a koje je naložio Parlament BiH?

ŽILIĆ: U svojoj opsjednutosti sobom RAK se uzdigao i iznad Parlamenta BiH kao suverenog organa vlasti. Odlukama i Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta BiH do 31. decembra je produžen mandat Nikoli Deretiću i Mariji Putici u Upravnom odboru BHRT-a kojima je bio istekao mandat. Time oni mogu u punom kapacitetu da obavljaju svoju zakonsku i statutarnu funkciju. Pitanje je da li ovim kriterijumima podliježu direktor i Savjet RAK-a ili se radi o dvostrukim standardima.

* GLAS: Kako komentarišete to da je direktoru RAK-a prije nekoliko godina istekao mandat?

ŽILIĆ: Status direktora RAK-a je već godinama nelegitiman i on djeluje u tehničkom mandatu. Ustavna obaveza Parlamenta BiH je da vodi računa o legitimnosti i legalnosti institucija. Novi saziv Parlamenta BiH mora disciplinovati ovu instituciju koja već godinama djeluje kao otuđeni centar moći. Krajnje je vrijeme da pravna država uđe i u RAK.

* GLAS: Da li je i generalni direktor BHRT-a Mehmed Agović jači od države jer u nekoliko navrata Upravni odbor nije uspio da ga smijeni ili se poslije smjene vraćao na tu poziciju?

ŽILIĆ: Putem nedavno smijenjenog generalnog direktora BHRT-a Mehmeda Agovića strategijom generisanja haosa određene heterogene interesne grupe nastoje da zavladaju BHRT-om. Sud BiH je u dva navrata Agovića vraćao na posao, s tim da se Sud bavio proceduralnim propustima Upravnog odbora BHRT-a u sprovedenim postupcima njegove smjene, a nikada činjeničnim i pravnim osnovama razloga za njegovu smjenu. O tome dosta manipulišu Agović i njemu naklonjeni mediji.

* GLAS: Da li mislite i na Federalnu televiziju na čijem ste udaru često i Vi i Upravni odbor BHRT-a?

ŽILIĆ: BHRT je podnijela tužbe pred Sudom BiH protiv RTV FBiH po dva osnova - zbog skoro osam miliona maraka duga za programske sadržaje i zbog znatno višeg iznosa za koji je ostala uskraćena prilikom raspodjele prihoda od marketinga. To je rezultat sasvim novog pristupa zaštiti interesa BHRT-a koji se mnogima nije dopao. Prije nepunu godinu, uz podršku Upravnog odbora BHRT-a, osporio sam rezultate analiza i mjerenja gledanosti koje je sprovodila agencija "Mareco Indedž Bosnia", gdje se pogođena našla RTV FBiH. Veći indeks gledanosti znači i veći ostvareni prihod od marketinga, a ako ste osporili sistem mjerenja gledanosti, postoji opasnost da ste doveli u pitanje temelje netransparentnog i spornog marketinškog tržišta u BiH. I marketinške agencije su bile time pogođene, zbog čega sam se našao na medijskom udaru, a Federalna televizija je bila u funkciji izvođača tih medijskih radova.

* GLAS: Ko želi da preuzme kontrolu nad BHRT-om kao što ste ustvrdili?

ŽILIĆ: Postoje zainteresovane interesne grupe. Ulog je veliki. Helsinški komitet za ljudska prava BiH, u funkciji Agovićevog advokata, zastupaće pred Zajedničkom komisijom za ljudska prava Parlamenta BiH njegove interese i pravno i činjenično neodrživo poziciju da je Upravni odbor BHRT-a u Agovićevom slučaju kršio ljudska prava. Helsinški komitet donio je preporuke Upravnom odboru BHRT-a a da prilikom izrade svog izvještaja nije prethodno ni saslušao članove Upravnog odbora. Siguran sam da u radu Zajedničke komisije neće biti ovog tragičnog propusta za pravnu državu, te da će Upravnom odboru BHRT-a biti pružena prilika da se na dnevnom redu nađe i naš odgovor na izvještaj Helsinškog komiteta.

Digitalizacija

* GLAS: Šta je sa procesom digitalizacije i zašto BHRT kasni u realizaciji tog projekta?

ŽILIĆ: Kompletna sanacija emisione infrastrukture obaveza je BHRT-a i RTRS-a da bi se objekti doveli u tehničke normative. Ta obaveza preuzeta je na osnovu odluke Upravnog odbora Javnog RTV sistema i na osnovu preuzetih međunarodnih obaveza BiH. Višemjesečne opstrukcije realizacije tih obaveza od strane Mehmeda Agovića trebalo je da dovedu do toga da sofisticirana oprema za digitalizaciju bude smještena pod najlonima. Tome se suprotstavio Upravni odbor BHRT-a i spriječio da ponovo bude optužen za opstrukciju digitalizacije od bivšeg direktora Agovića i njemu naklonjenih medija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.