Ko će i kako formirati vlast u Federaciji BiH: Matematika na strani SDA

SARAJEVO – Izbori u FBiH nisu donijeli samo promjenu odnosa snaga, već su otvorili i novu računicu za formiranje vlasti. SDA je osvojila najviše mandata, Trojka je oslabljena, HDZ BiH je zadržao snažnu poziciju, a SBiH se nametnula kao jedan od ključnih faktora.

Prema konačnim rezultatima, SDA je za Predstavnički dom parlamenta FBiH osvojila 218.365 glasova, SBiH 190.148, SDP 130.204, HDZ Hrvatska koalicija 64.906, a Hrvatsko zajedništvo 54.210 glasova.

Takav rezultat daje SDA najjaču polaznu poziciju, ali ne i gotovu vlast. S druge strane, SBiH je sa 24 mandata došla u poziciju da može biti partner SDA, ali i dio konstrukcije u kojoj SDA ne bi bilo. Upravo zbog toga će odluka SBiH o tome sa kim će u pregovore biti jedan od ključnih momenata postizbornog procesa.

Predstavnički dom ima 98 poslanika, a prema konačnoj raspodjeli SDA ima 28, SBiH 24, SDP 17, HDZ Hrvatska koalicija osam i Hrvatsko zajedništvo sedam mandata. BHPS ima četiri, Patriotski blok tri, Narodna stranka Radom za boljitak tri, DNZ dva, HSP Đapić Jurić i NHI po jedan, kao i SNSD jedan mandat. I upravo tu počinje nova politička matematika.

Prva moguća konstrukcija je SDA, SBiH i hrvatske stranke. SDA sa 28 poslanika, SBiH sa 24, HDZ Hrvatska koalicija sa osam i Hrvatsko zajedništvo sa sedam zajedno bi imali 67 od 98 poslanika u Predstavničkom domu. To je više nego dovoljno za većinu i jedna od najjednostavnijih formula za formiranje vlasti.
Za SDA bi to značilo povratak u vlast nakon mandata provedenog u opoziciji, za HDZ nastavak pozicije centralnog hrvatskog partnera, a za SBiH ulazak u vlast sa znatno većom težinom nego što bi se moglo zaključiti samo iz njenog drugog mjesta po broju glasova.

Druga mogućnost je SDA, SDP i hrvatske stranke, koji bi zajedno imali 60 od 98 poslanika. I to bi bila komotna većina, bez potrebe da se u vlast uključuje veći broj manjih stranaka.

Ova računica je politički posebno zanimljiva jer bi u istoj vlasti završile SDA i SDP, koje su tokom prethodnih godina bile suparnici, uz hrvatske stranke kao trećeg partnera.

Takav dogovor označio bi veliki zaokret u odnosu na političku arhitekturu nastalu nakon izbora 2022. godine. SDA je tada ostala izvan federalne vlasti, dok su njenu okosnicu činili SDP, NiP, Naša stranka i HDZ. Ulazak SDA u vlast sa SDP-om zato ne bi bio samo pitanje broja poslanika, već i promjena dosadašnjih saveza.

Treća mogućnost je vlast bez SDA. SBiH sa 24, SDP sa 17, HDZ Hrvatska koalicija sa osam i Hrvatsko zajedništvo sa sedam mandata zajedno bi imali 56 poslanika. To je dovoljno za većinu u Predstavničkom domu i pokazuje da SDA, iako je najjača stranka, nema poziciju iz koje bi mogla blokirati sve druge kombinacije.
Ipak, vlast bez SDA zahtijevala bi okupljanje više stranaka sa različitim interesima i nove dogovore između partnera koji su u prethodnom periodu imali različite odnose. Trojka više nije ista politička konstrukcija kao na početku mandata, pa bi i ova kombinacija bila složeniji dogovor.

Zbog toga se SBiH sada nalazi u posebnoj poziciji. Sa SDA može formirati jednu od najstabilnijih većina u Predstavničkom domu, ali istovremeno ima dovoljno mandata da bude važan partner i u konstrukciji bez SDA. Ta pozicija SBiH daje prostora da bira između više političkih opcija, dok je SDA, iako izborni pobjednik, prinuđena da traži partnere.

Sva ova računica, međutim, ima jedno veliko ograničenje. Vlast u FBiH ne formira se samo u Predstavničkom domu. Dom naroda parlamenta FBiH ima 80 delegata, po 23 iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba i 11 iz reda ostalih. Delegati se biraju posredno iz kantonalnih skupština, zbog čega se njihov konačan raspored ne može jednostavno izvesti iz broja poslanika u Predstavničkom domu. Zato izbori za kantonalne skupštine sada dobijaju dodatnu težinu. Prema konačnim rezultatima, SDA je osvojila najviše mandata u više kantona, dok su hrvatske stranke predvođene HDZ-om i HDZ 1990 zadržale značajnu poziciju u kantonalnim skupštinama. Njihovi rezultati biće važni prilikom posrednog izbora delegata u Dom naroda.

Konakovićev pad

Poseban udarac na ovim izborima pretrpio je NiP Elmedina Konakovića, jedan od nosećih stubova Trojke. Na izborima za Predstavnički dom parlamenta FBiH NiP nije osvojio mandat, što predstavlja značajan pad u odnosu na njegovu poziciju u prethodnom izbornom ciklusu. Još teži udarac NiP je doživio u Kantonu Sarajevo, svom ključnom političkom uporištu. Na izborima za kantonalnu skupštinu nije osvojio mandat i završio je iza SBiH, SDA i SDP-a. SBiH je u Kantonu Sarajevo osvojila 13, SDA 10, a SDP sedam mandata. Tako je NiP od jedne od vodećih snaga u Sarajevu došao u znatno slabiju poziciju, dok je SBiH preuzela dio političkog prostora koji je ranije pripadao Konakovićevoj stranci.

Ništa bez HDZ-a

Može li vlast bez HDZ-a? Matematički, može. SDA, SDP i SBiH zajedno bi imali 69 poslanika, što je više nego dovoljno za većinu u Predstavničkom domu. Međutim, to nije dovoljno da bi se moglo reći da je vlast obezbijeđena. U FBiH se mora voditi računa i o nacionalnoj strukturi vlasti. Dom naroda ima klubove Bošnjaka, Hrvata i Srba, a njegov sastav bira se posredno iz kantonalnih skupština. Posebno je važna većina u hrvatskom klubu, zbog čega potpuno zaobilaženje HDZ-a otvara mnogo složeniju političku i institucionalnu računicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.