Zoran Mastilo: Fond PIO Republike Srpske neće propasti

Fond PIO RS nije pred krahom niti je moguće da bude, jer niko ozbiljan ne bi se poigrao sa sudbinama 218.000 ljudi, koji su korisnici Fonda. Činjenica je da Fond ima svojih teškoća i problema, ali ne tolikih da bi se mogla dati takva kvalifikacija i takva ocjena.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Fonda PIO RS Zoran Mastilo.

Dodao je da svi koji tvrde da je Fond PIO RS pred krahom nemaju argumente.

- To su paušalne i čisto političke ocjene, kojima bi pojedinci politički željeli da se dodvore grupaciji od 218.000 ljudi i da ih, eventualno, na sljedećim izborima imaju kao svoje potencijalne glasače - naglasio je Mastilo, dodajući da "neozbiljnu priču penzionerima niko ne može podvaliti ili zloupotrijebiti, jer ova populacija vrlo dobro zna ko je za njih šta uradio".

- Od 2006. godine prosječna penzija je porasla za 73 odsto. Penzije u 2008. godini rasle su za 25 odsto i mislim da će penzioneri cijeniti redovnost isplate penzija za posljednje četiri godine.

* GLAS: Podijeljena su mišljenja o reformi penzionog sistema?

MASTILO: Velika "briga" pojedinih političkih partija (PDP) za reformom penzionog sistema je jako diskutabilna i nepovjerljiva, ako uzmemo u obzir da su dotični imali priliku da i sami realizuju reformu penzionog sistema, ali im to nije pošlo za rukom. Zato niko ozbiljan više ne vjeruju u njihove tvrdnje.

* GLAS: Da li će penzije u RS ostati na istom nivou i iduće godine?

MASTILO: U ovom trenutku nije realno očekivati bilo kakvo povećanje penzija, jer finansijske mogućnosti Fonda i ono što Vlada RS izdvaja kao namjenska izdvajanja za Fond ne daju mogućnost za povećanje prava korisnika. Mi imamo i Zaključak Narodne skupštine RS koji nas obavezuje da obezbijedimo dostignuti nivo penzija i da obezbijedimo redovnost isplate penzija. To su dva principa kojih se mi držimo. U 2009. godini Fond PIO funkcionisao je na najbolji mogući način. Sve penzije korisnicima prava redovno su isplaćene. To niko ne može da opovrgne, jer mi zajedno sa Vladom RS vodimo ozbiljnu penzionu politiku.

* GLAS: Da li je Fond PIO RS imao manji priliv novčanih sredstava u posljednjem periodu? Kolika su ukupna potraživanja Fonda?

MASTILO: Fond PIO RS je u ovoj godini po osnovu doprinosa imao bolju naplatu nego u 2008. godini, i to za 11 mjeseci 41 milion maraka više. To su za nas značajna sredstva, a sve to zahvaljujući izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, gdje je data povoljnija stopa po osnovu doprinosa za penzioni fond, tako da smo mi obezbijedili 41 milion maraka više. Mi imamo mnogo veći problem, a to je proširivanje obima prava i uvođenje u pravo neka privilegovana prava koja su došla na teret Fonda PIO RS, tako da su nam rashodi u ovoj godini porasli na 120 miliona maraka. To je u ovoj godini mnogo opteretilo penzioni fond, kao i nagli porast broja penzionera. U ovoj godini za 11 mjeseci pravo na penziju ostvarilo je preko 9.000 ljudi, a broj osiguranika je za oko 10.000 manji u odnosu na prošlu godinu.

* GLAS: Šta očekujete od sljedeće godine u vezi sa isplatom penzija?

MASTILO: U sljedećoj godini, uz pretpostavku da ostane ovaj nivo zaposlenosti i ovaj nivo doprinosa, imaćemo više prostora nego u 2009. godini. Vlada RS povećala je namjenska izdvajanja prema penzionom fondu sa 160 miliona maraka na 200 miliona KM, a prema protokolu demobilisanih boraca u kapacitetu 38,5 miliona. To je skoro 80 miliona KM više. Ako prođe zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u NSRS, mi očekujemo da će doći do ušteda. Ako se zadrži ovaj nivo zaposlenosti kao i naplata doprinosa, uz ova povećanja koja je Vlada RS donijela, onda neće biti nikakvih problema oko penzija ni sljedeće godine.

Najveći dužnici

* GLAS SRPSKE: Ko su najveći dužnici Fondu PIO RS za neuplaćene doprinose?

MASTILO: Među najvećim dužnicima za neuplaćeni doprinos je DIP "Kozara" iz Kozarske Dubice koja duguje 2,5 miliona maraka i nije u reprogramu. Konfekcija "Borac" iz Prijedora duguje 2,9 miliona KM i taj dug se plaća, a AD "Swisslion IAT" koji duguje 10,7 miliona potpisao je reprogram. AD "Novoteks" Trebinje duguje 8,7 miliona KM, AD "Bilećanka" 3,4 miliona, AD "Birač" iz Zvornika 3,9 miliona KM, a oni su potpisali reprogram i vraćaju dug. "Tehnički remont" iz Bratunca duguje 2,3 miliona KM, AD "Famos" iz Istočnog Sarajeva 2,2 miliona, AD "Mladost" iz Mrkonjić Grada duguje 4,1 milion KM, dok "Autoprevoz" iz Banje Luke duguje 3,6 miliona KM i ova preduzeća nemaju potpisan reprogram.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.