Žetelice uz pjesmu srpom žito žele

VIŠEGRAD - Poželio devedesetogodišnji seljak Milomir Karaklić iz višegradskog sela Sase da na svojoj njivi pored Drine, zasijanoj pšenicom, još jednom u životu vidi žeteoce, rukoveti i snopove i da začuje pjesmu žetelačku.

Želju su mu ispunili članovi Kulturno-umjetničkog društva  "Soko", koji su došli na Milomirovu njivu da im on pokaže kako se žito srpom žnjelo, a sebi želju da ispuni.

Djevojke obučene u srpsku narodnu nošnju začas su savladale tehniku držanja srpa, zahvatanja rukoveti i slaganja uzrelih klasova na gomile, a momci vezanje snopova pavitom i slaganje u kladnje.

- Nekad je na mojoj njivi zasijanoj pšenicom žito žnjelo i po 25 žetelica i opsluživalo ih desetak ljudi koji su pravili snopove. Da bi se sve pripremilo za žetvu ujutru bi domaćin napravio užeta od pšenice za vezanje snopova. Svaka žetelica bi donijela srp i žetva bi počinjala čim sunce grane - priča Milomir.

Objašnjava mladim žeteocima da je najbolje žeti žito kad su velike vrućine, a ako bi one bile nesnošljive, žetva bi se obavljala i po mjesečini kad je svježije.

- Kad se žito složi u kladnje koje su imale po 13 snopova, gumno bi se pripremilo za vršidbu koja se obavljala uz pomoć para volova ili konja koji su obilazili oko stožine i nogama krunili klasove - prisjeća se Milomir.

Posebno zadovoljstvo za cijelo seljačko domaćinstvo bilo je razijevanje žita. Čekao se pogodan sunčan dan kad duva lagan vjetar kada se drvenom lopatom pšenica bacala uvis, pljevu odnosio dah povjetarca, a zrnevlje padalo na zemlju.

Koreograf u KUD "Soko" Dragan Đokić kaže da je zadatak amatera da njeguju stare običaje iz ovog kraja i nekadašnje načine obavljanja poljoprivrednih radova.

"Žetelica" Dijana Terzić priča da je začas naučila da žanje srpom i odvaja rukoveti, žaleći se jedino na čičke koji su se lijepili na njene vezene čarape.                                    

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.