Za kapitalne investicije u obrazovanju samo sitniš

BANjALUKA - Izdaci za formalno obrazovanje u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosili su blizu 700 miliona maraka, od kojih je većina otišla na materijalne troškove, bruto plate i izdvajanja poput stipendija i naknade prevoza, dok se svega jedan odsto navedene sume odnosio na kapitalna izdvajanja.

Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku objedinjeni u dokumentu “Finansijska statistika obrazovanja”, gdje se navodi da su ukupni izdaci za formalno obrazovanje prema svrsi potrošnje, koji obuhvataju sumu javnih te privatnih izdataka, kao i sredstva iz inostranstva za obrazovne ustanove i izdatke domaćinstava za određene robe i usluge izvan obrazovnih ustanova u 2023. godini, iznosili 688,8 miliona maraka. Statističari su izračunali da se od tog iznosa 99 odsto odnosilo na tekuće izdatke.

Podaci pokazuju da je najviše novca, skoro 337 miliona maraka, otišlo na osnovno obrazovanje, za visoko obrazovanje potrošeno je skoro 159 miliona, dok je za srednje obrazovanje izdvojeno oko 133 miliona KM. Za predškolsko vaspitanje i obrazovanje potrošeno je nešto više od 60 miliona maraka.

Kada je riječ o kapitalnim izdacima, gledajući utrošene sume, najviše novca “vrtjelo se” u visokom obrazovanju, nešto više od tri miliona maraka, a najmanje u oblasti osnovnog obrazovanja, gdje je na kapitalne investicije otišlo nešto više od milion maraka.

Statistika pokazuje da su samo javni izdaci za formalno obrazovanje u Srpskoj lani iznosili oko 617 miliona maraka što je 3,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Primjera radi, lani je izdvajanje za obrazovanje u Srbiji iznosilo oko 3,5 odsto BDP-a, dok je prosječno izdvajanje u zemljama EU oko pet odsto BDP-a.

Za ekonomiste, računica je potpuno jasna, zemlje koje su najviše ulagale u obrazovanje danas su svjetski giganti kada je riječ o privredi i ekonomiji.

- Ono što se kod nas vodi kao izdvajanje za obrazovanje je u stvari samo izdvajanje za plate i troškove rada obrazovnih ustanova. Neophodno je stimulisati mlade da budu najbolji, da dobiju stipendije, da ih sačuvamo da ostanu u zemlji. Mnogo je škola bez đaka i smjerova na fakultetima bez studenata i tu se u stvari finansiraju profesori na račun finansiranja obrazovanja. Na nekim smjerovima na fakultetima ima više profesora nego studenata - rekao je za “Glas” ekonomista Zoran Pavlović, naglasivši da bez stvarnog ulaganja u obrazovanje nema ni ekonomskog prosperiteta.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Laktaša, Srpca, Gradiške i Prnjavora Radoslav Savanović rekao je da je evidentno da su izdvajanja za kapitalna ulaganja skromna.

- Mnoge škole u Srpskoj su starije od 30 godina, neophodno je renoviranje, popravka sistema za grijanje, mnogi imaju poteškoće zbog starih i zakrpljenih kotlova. Konkretno, kada je riječ o laktaškim školama nemamo nekih problema, a i dosta tekućih pitanja rješavamo u saradnji sa gradskom upravom. Prošle godine smo pravili dvije učionice za produženi boravak, sve je grad finansirao - istakao je Savanović.

Da je za kapitalna ulaganja potrebno više novca saglasna je i predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor Dražena Mršić.

- Resorno ministarstvo ima sluha kada nam je potreban novac za neke velike projekte. Što se tiče prijedorskih škola sve funkcionišu normalno i uklapaju se u budžete koje imaju na raspolaganju - kazala je Mršićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.