Vino budi priču o "Otvorenom Balkanu"

Milijana Latinović Radošević
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Vino budi priču o "Otvorenom Balkanu"

BANjALUKA - Priča o "Otvorenom Balkanu" gurnuta je sa strane jer i dalje ne postoji spremnost FBiH da ta tema bude vraćena na dnevni red, a za to vrijeme domaći privrednici su manje konkurentni u odnosu na region i mnogo veći ceh plaćaju prilikom izvoza svojih proizvoda.

Saglasni su u tome kako predstavnici privrede u Srpskoj tako i proizvođači kojima bi učešće u zajednici poput "Otvorenog Balkana" širom otvorilo vrata daleko većeg tržišta, obezbijedilo mnogo bolju promociju njihovih proizvoda, a na kraju donijelo i mnogo veću zaradu.

Priču o ovoj inicijativi ponovo je probudio sajam vina hrane, rakije i turizma "Vinska vizija Otvorenog Balkana", koji je proteklog vikenda održan u Beogradu. Sajam je međunarodnog karaktera, a svoje proizvode predstavilo je više od 650 izlagača iz 38 zemalja.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je za "Glas" da su se na sajmu predstavili i pojedini proizvođači iz Srpske i FBiH, iako i dalje nema dogovora o pristupanju BiH toj zajednici.

- Nažalost mi nismo dio zajednice "Otvoreni Balkan" i zbog toga gubimo mnogo. Naša privreda je manje konkurentna u odnosu na zemlje članice te inicijative. Nismo u situaciji da koristimo benefite koje zemlje članice imaju kada je riječ o transportu, carinjenju robe, priznavanju sertifikata, dostupnosti jedinstvenog tržišta rada. Naša roba podliježe obaveznom fitosanitarnom pregledu, zadržavanja su duža na granici, a time i veći troškovi. Sa druge strane članice Sjeverna Makedonija i Albanija imaju mogućnost da u roku jednog dana transportuju robu u Srbiju - istakao je Račić.

On naglašava da priča koju godinama pričaju pojedinci u FBiH o širenju uticaja Srbije kroz ovu inicijativu nema nikakvog smisla.

- Srbija je dio "Otvorenog Balkana" sa dvjema članicama NATO-a, a namjeru da pristupi zajednici iskazala je i Crna Gora. Ukoliko i ona pristupi, imaćemo situaciju da će Srbija sa tri članice NATO-a biti dio jednog ekonomskog saveza. To i treba gledati kao ekonomski savez, a ne kao neki politički projekat - rekao je Račić.

Direktor kompanije "Đordan grup" Dušan Mrakić rekao je za "Glas" da su se rado odazvali pozivu organizatora i učestvovali na ovogodišnjem sajmu u Beogradu.

- Predstavili smo naša hercegovačka vina sa velikim zadovoljstvom i izuzetno smo zadovoljni posjećenošću našeg štanda. Nadam se da će nešto ubuduće biti rađeno u pravcu pristupanja BiH inicijativi "Otvoreni Balkan", jer bez nekog zajedničkog ulaganja i zajedničkog tržišta teško možemo naprijed. Imali smo izuzetne posjete distributera iz cijele Evrope koji se interesuju za naša vina. Da je BiH članica "Otvorenog Balkana" imali bismo i neke privilegije sigurno - poručio je Mrakić.

U destileriji "Epoha" u kojoj nastaju vrhunske rakije napravljene od voća sa obronaka Majevice kažu da bi članstvo u "Otvorenom Balkanu" značilo daleko bolju promociju njihovih proizvoda.

- Naše rakije bi dobile status poput nekih drugih alkoholnih pića, jer kvalitetom i svime to zaslužuju. Rakiju najviše prodajemo na domaćem tržištu, a dio izvozimo u Srbiju, Švajcarsku i Austriju, a u planu je i Njemačka. Da smo članica "Otvorenog Balkana" lakše i brže bismo izlazili na ta tržišta. Srbija recimo ima bescarinsku zonu sa Rusijom i Kinom i odmah je konkurentnija u odnosu na nas. Mi smo u startu deset odsto skuplji samo iz tog razloga - naveli su u destileriji "Epoha".

Milionsko tržište

Sporazum "Otvoreni Balkan" naslijedio je projekat nazvan "mini-Šengen", koji je prvi put predstavljen u oktobru 2019. u Novom Sadu, gdje su politički lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije potpisali Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju malog Šengena, koja se zasniva na slobodnom protoku ljudi, kapitala, robe i usluga. Na osnovu tadašnjeg sporazuma tri zemlje, od 2020. su dogovorena putovanja njihovih državljana bez pasoša, samo sa ličnom kartom, a od 1. januara 2023. godine sporazum je omogućio i ukidanje graničnih kontrola između ovih zemalja. Inicijativom je stvoreno tržište od 12 miliona ljudi, koliko ove tri zemlje zajedno imaju stanovnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.