Veseljko Elez, direktor Republičke uprave Civilne zaštite: Opštine malo ulažu u zaštitu

Zakon jasno definiše da su opštine dužne da iz budžeta izdvajaju dva odsto novca za funkcionisanje službi civilne zaštite, međutim, pod znakom pitanja je koliko se to poštuje.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Republičke uprave Civilne zaštite Veseljko Elez.

* GLAS: Najavljivana je reforma u oblasti civilne zaštite, ali je opšti utisak da je malo urađeno iako će uskoro biti navršena godina od katastrofalnih poplava. Jesmo li naučili lekciju?

ELEZ: Ovo je posao koji nema kraja i lekcije u njemu uvijek se uče, jer se stalno može desiti nešto neplanirano. Najznačajnije je ulaganje u jačanje prevencije, jer ona smanjuje štetu od prirodnih nepogoda. Ovo je složen sistem i svijest naroda se mora mijenjati. Od najmanjeg djeteta pa do svakog pojedinca. Poslije rata, nažalost, nije bilo većih izdvajanja za civilnu zaštitu u cijeloj BiH, a vjerovatno ni u okruženju. To smo prepoznali i na sjednici Vlade RS zaključeno je da moramo ići u promjene.

* GLAS: Šta podrazumijevaju te promjene?

ELEZ: To podrazumijeva formiranje interresorne grupe, koja ovih dana ima drugi sastanak, na kojem ćemo napraviti analizu svih zakona. U prošlogodišnjim poplavama, uz sve poteškoće, odgovorili smo kako treba. Imamo i sektor deminiranja, zahvaljujući kojem niko u Doboju i pored pomjerenih minsko-eksplozivnih sredstava nije stradao.

* GLAS: Šta se prioritetno mora uraditi kako bi Civilna zaštita bila jača i efikasnija?

ELEZ: Grupa stručnjaka je 2013. godine napravila procjenu rizika za Srpsku. Na osnovu te procjene rade se planovi koje usvaja i Vlada. Međutim, taj posao trebalo bi da prate i lokalne zajednice i da primijene istu metodologiju i urade detaljne procjene na svojim lokacijama, jer se na osnovu tih procjena nabavlja oprema. To je na nivou RS urađeno, ali potrebno je to učiniti i na lokalnom nivou. Tu postoji problem sa nedostatkom kadra i sredstava.

* GLAS: Kakvu saradnju imate sa lokalnim službama civilne zaštite?

ELEZ: Saradnju je potrebno podići na viši nivo. U mnogim manjim opštinama nema dovoljno adekvatnih ljudi za rad u civilnoj zaštiti. Zakon jasno definiše i da su opštine dužne da iz budžeta izdvajaju dva odsto novca za funkcionisanje tih službi, međutim, pod znakom pitanja je koliko se to poštuje.

* GLAS: Šta Republičkoj upravi Civilne zaštite najviše nedostaje?

ELEZ: Imamo ugovor sa Ronilačkim klubom "Buk" Banjaluka i Gorskom službom "Jahorina". Naš cilj je da sve slične jedinice i klubove uključimo u jedan sistem i napravimo mehanizam djelovanja, jer u akcije spasavanja ne smijemo da zovemo ljude iz klubova sa kojima nemamo ugovore. Tokom poplava koje su iza nas, zbog razmjera katastrofe, smo pozvali te ljude, ali to se u budućem periodu ne smije raditi. Jer šta kada neko strada, čija je odgovornost?

* GLAS: Kako ćete riješiti taj problem?

ELEZ: Predložili smo da klubovi i gorske službe formiraju savez i da nađemo mehanizam za profesionalizaciju dijela tih ljudi i zajedničko opremanje. Često ti ljudi idu srcem i dušom u spasavanje, ali nemaju licence i opremu.

Ocjena

* GLAS: Koju ocjenu biste dali za dosadašnji rad Republičke uprave Civilne zaštite?

ELEZ: Vrlo visoku ocjenu zaslužili su svi ljudi koji su se borili u lanjskim poplavama. Niko od spasilaca nije stradao, što dokazuje da je postojao sistem. Moja realna ocjena je četvorka, jer ostavljam prostor da uvijek može bolje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.