Veselje i mali rituali za sreću

Kada Nova godina "zakuca" na vrata, jedna vrsta euforije osjeća se u vazduhu svuda oko nas. Ulice su okićene, izlozi šljašte, a trgovine su prepune ljudi koji "hrle" da bi kupili sve potrebno za proslavu najluđe noći i poklone za najbliže.

Svuda je praznično raspoloženje, a na licima mnogih vidi se velika nada da će nova biti bolja od stare godine, koju ispraćaju.

OBUĆI SE LIJEPO i u krugu prijatelja i porodice dočekati ponoć, u veseloj i prijatnoj atmosferi, tradicija je ne samo stanovnika Republike Srpske, već gotovo svih ljudi na svijetu.

Ipak, pored dobre zabave, muzike i društva, obavezne okićene jelke i dekorisanih kuća, stanova i dvorišta, za Novu godinu vezani su i mnogi običaji i praznovjerja.

Nova godina je zasigurno jedan od datuma za koji se veže najviše običaja i raznih malih rituala. Od onog da nošenje crvenog donjeg veša na dočeku donosi sreću u ljubavi tokom cijele godine, pa do toga da novu godinu prvo treba čestitati osobi suprotnog pola.

Najvažnije je ipak samo jedno - da smo živi, zdravi i veseli, te da novu godinu dočekamo u krugu prijatelja i porodice. Veselje za novogodišnju noć je jedini pravi recept i najstariji običaj za dobar doček. Običaji, rituala i vjerovanja su tu svake godine, a na nama je da se odlučimo koja ćemo poštovati, a koja zanemariti.

KOLIKO LjUDI, TOLIKO ĆUDI, pa onda isto toliko i običaja i vjerovanja… Mnogi smatraju da u novu godinu ne treba ulaziti sa dugovima jer će nas pratiti tokom cijele godine. Naravno, tu je i nezaobilazno vjerovanje o crvenom donjem vešu, koje je poželjno nositi za novu godinu, a koje je prisutno u mnogim zemljama širom svijeta.

Neki kažu da se ne smije ništa iznijeti iz kuće, pa čak ni istresti mrvice sa stolnjaka. U protivnom, slijedi godina bez novca.

Novu godinu poželjno je dočekati sa mnogo buke jer se samo na taj način tjeraju zli duhovi.

Postoji i vjerovanje da se, kada se otvara šampanjac, treba namaknuti da te pogodi čep, jer ti u tom slučaju slijedi odlična godina. Ako te čep nije pogodio, onda se pobrini da popiješ posljednji gutljaj iz boce jer i u tom slučaju slijedi odlična godina.

Želite li sreću u novom ljetu, prvi gost u kući trebalo bu da bude tamnokosa i visoka muška osoba koja donosi poklon. Neće biti dobra godina ako je prvi gost muška osoba crvene ili plave kose. Ako se radi o ženskoj osobi, svakako je otjerajte jer bi vam mogla donijeti nesreću.

STANOVNICI KUBE VJERUJU da za doček nove godine treba pojesti čak 12 grejpova, a posljednji kada otkuca ponoć. Ovo voće simbolizuje 12 mjeseci i svaki grejp koji pojedete donosi sreću u jednom mjesecu.

Na Filipinima u ponoć sto obavezno treba da bude pun hrane zbog sreće i blagostanja u novom ljetu.

Danci za novogodišnju noć razbijaju tanjire pred ulaznim vratima, jer tanjiri označavaju prijatelje, odnosno, što ih je više razbijenih, imaće se, prema vjerovanju, više prijatelja u životu.

U Grčkoj je Nova godina ujedno i Dan svetog Vasilija i tada stanovnici peku kolač svetog Vasilija, u koji stavljaju novčić. Ko pronađe novčić, biće srećan u novoj godini.

U Japanu se cijeli decembar koristi za planiranje proslave Nove godine. Smatra se da se svima sve mora oprostiti da bismo u novo ljeto ušli sasvim čisti, a 31. decembra zvona budističkih hramova zvone 108 puta jer se tako tjera 108 ljudskih slabosti.

Na Tibetu se organizuje novogodišnji mimohod koji traje čak četiri dana.

U LATINSKOJ AMERICI vjeruje se da se u ponoć moraju promijeniti gaćice, odnosno obući one žute boje. U Venecueli se čak nove žute gaćice moraju obući naopačke kad otkuca ponoć, i to sve za sreću u idućoj godini.

U Kini se kuće kite crvenim ukrasima, a svi noževi se uklanjaju na 24 časa, jer ne žele da se neko povrijedi u novogodišnjoj noći jer bi to značilo nesreću u cijeloj godini.

Stari sicilijanski običaj kaže da će sreća u novoj godini doći onima koji na Novu godinu jedu lazanje, a nesreća slijedi svima onima koji na taj dan jedu makarone ili bilo koju drugu tjesteninu osim lazanja.

U Španiji, kada otkuca ponoć, treba pojesti 12 bobica grožđa, i to po jedno za sreću u svakom mjesecu u godini.

U Holandiji se za Novu godinu peku i jedu krofne, jer se vjeruje da upravo krofne donose sreću.

Porodice u nekim gradovima Kolumbije simbolično slave odlazak stare i dolazak nove godine, zabavljajući se lutkom. Velika muška lutka predstavlja staru godinu. Članovi porodice je umotaju u različite materijale i na kraju, tačno u ponoć, zapale je za sreću.

NIKO NE ZNA KADA SU tačno ljudi počeli da slave Novu godinu. Ipak, postoje zapisi da se veselo dočekivala još prije 4.000 godina. Slavlje je tada trajalo čak 11 dana.

Stari Rimljani su slavili Novu godinu u kasnom martu, a kod njih se sa svakim novim vladarem mijenjao i kalendar, pa je i proslava bila u drugo vrijeme.

Interesantna je činjenica da nije svima bila Nova godina u isto vrijeme. Tako je indijansko pleme Krik bralo kukuruze u julu i avgustu, pa se to vrijeme smatralo krajem jedne i početkom druge godine.

Irokezi su u novu godinu ulazili u januaru, februaru i martu, plešući i stvarajući buku, jer su vjerovali da tako tjeraju demone.

Prva nova godina

Novu godinu koju danas slavimo 1. januara prvi je uveo rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar 36. godine prije Hrista, jer je želio da uredi radne i neradne dane.

Po njemu i njegovom nasljedniku Augustu dva su mjeseca u godini dobila ime, a ostali nazivi su ostali iz starog kalendara, prema kojem je godina počinjala u martu.

Dugo vremena ostatak svijeta se opirao proslavi Nove godine u januaru, odnosno 31. decembra, i to sve do sredine šestog vijeka. Tako ni dan-danas početak godine nije na isti dan u svim kulturama i civilizacijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.