Veče posvećeno Arčibaldu Rajsu

Agencije
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Veče posvećeno Arčibaldu Rajsu

Šamac - U organizaciji Književnog kluba “Savovanje” u Šamcu je održano veče posvećeno Arčibaldu Rajsu, naučniku svjetskog glasa koji se istakao radom na istraživanju zločina nad srpskim stanovništvom u vrijeme Prvog svjetskog rata, prenose agencije.

Govoreći o liku i djelu Rajsa, švajcarskog forenzičara, publiciste, doktora hemije i kriminalistike, potpredsjednik Književnog kluba “Savovanje” Stanko Pivašević rekao je da je Rajs verifikovao strašne zločine koji su se desili tokom Prvog svjetskog rata.

- Riječ je, ne samo o Prvom svjetskom ratu, već o osudi zločina kao čina - naveo je Pivašević.

On je istakao da djelo Arčibalda Rajsa ima univerzalnu poruku protiv svakog zla, a pogotovo protiv ratnih stradanja.

Na sinoćnjoj večeri prikazane su originalne sekvence na kojima su, osim Rajsa, i Živojin Mišić, te čuvena Milunka Savić - žena heroina koja je, umjesto svog brata, učestovala u Prvom balkanskom ratu 1912. godine kao srpski borac i odlikovana Karađorđevom zvijezdom.

Arčibald Rajs rođen je 1875. godine u Njemačkoj.

Zvanje doktora hemije stekao je već u 22. godini i izabran je za asistenta za fotografiju, a potom je postao priznati docent za tu oblast na Univerzitetu u Lozani.

Za redovnog profesora kriminalistike imenovan je 1906. godine i stekao je ugled kriminologa svjetskog glasa.

Na poziv srpske vlade Rajs je 1914. godine stigao u Srbiju da istražuje zločine austrougarske, njemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom.

Napisao je mnoge knjige i radove o tome, a slao je i izvještaje švajcarskim časopisima.

Time je kao ugledni profesor i kriminolog izvještavao svijet i “kvario” propagandnu sliku o Srbima kao “divljačkom narodu”.

Zavolio je srpskog vojnika-seljaka i srpski narod i do kraja života ostao u Srbiji.

Sa srpskom vojskom prešao je Albaniju, Solunski front i sa Moravskom divizijom umarširao u oslobođeni Beograd 1918. godine.

Umro je 8. avgusta 1929. godine u Beogradu i sahranjen je na topčiderskom groblju.

Kao svoje posmrtno zaveštanje srpskom narodu ostavio je neobjavljen rukopis knjige “Čujte Srbi!”, čije su poruke aktuelne i danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.