Vaskrs simbol pobjede života i vječnosti

Vaskrs je najveći i najvažniji hrišćanski praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću, praznik nad praznicima i simbol vječnosti.

Ubraja se u pokretne praznike i slavi se od vremena prvih apostola, a suštinu praznika objašnjavaju riječi svetog apostola Pavla, zapisane u apostolskim djelima “Ako Hristos ne vaskrsne prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša”.

Etnolog-antropolog u Muzeju Hercegovine u Trebinju Božana Đuzelović naglašava da pravoslavni Srbi osim Božića i krsne slave proslavljaju i Vaskrs, najveći praznik u hrišćanstvu.

- Za razliku od Božića koji se proslavlja uvijek istog datuma, Vaskrs je praznik koji se pomjera, ali uvijek pada u nedjelju. Zbog značaja tog praznika svaka nedjelja u godini posvećena je Vaskrsu - istakla je Đuzelovićeva.

 

Veliki petak

Vaskrsu prethodi post koji traje sedam sedmica.

-  Najvažniji dan prije samog Vaskrsa je Veliki petak, dan kada je Isus Hrist razapet na krstu. Taj dan se smatra najtužnijim u godini i na Veliki petak ne zvone zvona u hramovima, već se udara takozvanim klepetalima o dasku. Na Veliki petak ne pije se ni crveno vino, koje prema predanjima, u hrišćanstvu simbolizuje krv Hristovu koja se koristi tokom pričešća - ispričala je Đuzelovićeva.

 

Bojenje jaja

Za razliku od Božića za koji se vežu mnogi običaji, najkarakterističniji običaj za Vaskrs je bojenje jaja.

- U istočnoj Hercegovini za taj običaj kaže se mašćenje jaja. Žene su s kraja 19. i početkom 20. vijeka mastile jaja u lukovini, a za te namjene koristile su i biljku broć, odnosno njen korijen koji je prethodno trebalo stući i napraviti prah koji se koristio za farbanje jaja. Inače pravoslavni Srbi su ranije bojili jaja isključivo u crvenu boju, a upravo jaje po narodnoj tradiciji simbolizuje rađanje novog života - rekla je Đuzelovićeva i dodala da se jaja uglavnom farbaju na Veliki petak.

Dodaje da, prema narodnom vjerovanju, ovaj običaj potiče još iz vremena kada je Marija Magdalena počela da propovijeda jevanđelje. Ona je, priča Đuzelovićeva, otišla rimskom caru Tiberiju i poklonila punu korpu jaja.

- S obzirom na to da car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje, govorio je da bi to bilo isto kao kada bi jaja u korpi promijenila boju. Marija Magdalena je tada kazala “Hristos Vaskrse”, a sva jaja u korpi postala su crvena. Od tada svi hrišćani boje jaja za Vaskrs - istakla je Đuzelovićeva.

Dodaje da su se vremenom običaji mijenjali, te tako žene danas farbaju jaja raznim bojama, a od sredine 20. vijeka veoma je popularno i šaranje jaja voskom.

- Na njima se najčešće iscrtavaju simboli sa narodnih nošnji, geometrijski oblici i elementi koji simbolizuju hrišćanstvo, poput krsta - pojasnila je ona.

 

Proslava Vaskrsa

Dolazak velikog praznika, priča Đuzelovićeva, najavljuju zvona na hramovima čim svane vaskršnja nedjelja.

- Običaj je da na vaskršnje jutro vjernici odlaze na molitvu u crkvu na svetu liturgiju. Po povratku u domaćinstvo, ukućani jedni drugima čestitaju praznik riječima “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”. Domaćice prethodno pripremaju bogatu trpezu oko koje se okupljaju svi ukućani. Ukućani se tucaju jajima, a ono najčvršće ostavlja se kao čuvarkuća, da čuva ukućane do idućeg Vaskrsa - rekla je ona.

Dodaje da se običaji proslavljanja razlikuju od kraja do kraja, te da se u nekim mjestima odomaćio običaj da se ipak prvo skuvano crveno jaje ostavlja kao čuvarkuća.

 

Vjerovanja

Đuzelovićeva je ispričala da u svakom kraju Republike Srpske postoji neki karakterističan običaj u vrijeme vaskršnjih praznika.

- U nekim selima na prostoru Hercegovine i danas je običaj da se prvim crvenim jajetom djeca u domaćinstvu namažu po licu kako bi bila zdrava i rumena. Vjeruje se da se najmlađi ukućani na taj način štite od raznih zlih uticaja - ispričala je Đuzelovićeva.

Cvjetna nedjelja

Sedmicu dana prije Vaskrsa pravoslavni vjernici proslavljaju Cvjetnu nedjelju. Toga dana običaj je da se ukućani umivaju vodom u koju su prethodno natopljeni cvjetovi raznih biljaka i voća.

Dan prije Cvjetne nedjelje proslavlja se Lazareva subota, jedan od najznačajnijih praznika koji je posvećen Lazaru koga je Hristos vaskrsao. Toga dana djeci se ispred hramova daruju vrbove grančice, “vrbice”.

Dekupaž

Posljednjih godina sve je popularnije šaranje jaja dekupaž tehnikom. Domaćice prethodno skuvaju jaja u vodi u kojoj dodaju malo sirćeta kako bi jaja izbjelila. Kada se ohlade, na njih uz pomoć bjelanjka koji nanose kistom na jaje lijepe motive sa salveta. Najčešće su to cvjetovi, leptirići, ptičice ili zečevi.

 

“Ombre”

Popularna “ombre” tehnika farbanja, sve više se koristi za bojenje jaja, za šta je potrebna plitka posuda i jestive boje. U posudu u koju je stavljena boja do pola se stavi prethodno skuvano ohlađeno jaje. Potrebno je držati minut sve dok jaje ne primi odgovarajuću boju, a potom dodavati postepeno vodu u posudu dok ne prekrije cijelo jaje, koje će nakon tog postupka biti iznijansirano.

 

Vitraž

Prethodno skuvano jaje potrebno je ofarbati crnom bojom za staklo, a onda zlatnom kontur pastom iscrtate motive koje želite, a potom iscrtane motive obojite crvenom, plavom, bijelom ili zelenom bojom za staklo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.