Foto: Uroš Pena: Istrage za ratne zločine nad Srbima traju dugo
Od 1992. godine do danas tužilaštvima su podnesene 724 krivične prijave protiv 6.797 lica, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela ratnog zločina nad više od 21.000 srpskih žrtava, naglasio je u razgovoru za “Glas Srpske” direktor Policije Republike Srpske Uroš Pena.
- Problem je u tome što istrage u Tužilaštvu BiH i drugim tužilaštvima po predmetima za ratne zločine koje smo im dostavili traju jako dugo - rekao je Pena.
Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, on je poručio da građani Republike Srpske mogu biti spokojni i osjećati se potpuno bezbjedno na bilo kom dijelu teritorije koju policija pokriva.
GLAS: A šta je do sada učinjeno na dokumentovanju i pokretanju postupaka za procesuiranje krivičnih djela ratnog zločina počinjenih nad Srbima tokom rata u BiH?
PENA: Formiran je tim za istrage ratnih zločina, ostvarena saradnja sa Sekretarijatom za odnose sa Hagom i preduzeto niz istraga. U periodu od 1992. godine do danas tužilaštvima su podnesene 724 krivične prijave, odnosno izvještaja ili dopune krivičnih prijava protiv 6.797 lica, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina nad više od 21.000 srpskih žrtava.
GLAS: Kako se Sud BiH i kantonalna tužilaštva odnose prema izvještajima o počinjenim ratnim zločinima nad Srbima?
PENA: Unaprijeđena je saradnja sa tužilaštvima na svim nivoima organizovanja. Ostvareni su neposredniji kontakti sa Tužilaštvom BiH i kantonalnim tužilaštvima na sprovođenju mjera, aktivnosti i istražnih radnji u konkretnim predmetima kao što su: 5. korpus Armije BiH, Tuzlanska kolona, Dobrovoljačka ulica, Transporter; logori “Viktor Bubanj”, “Silos”, Dretelj, zatim Čelebići, Bradina i Glavatičevo, Konjic, Hrasnica, Hayići, Trnovo...
Problem je što istrage u Tužilaštvu BiH i drugim tužilaštvima po predmetima za ratne zločine koje smo im dostavili traju jako dugo. Naime, za neke predmete istrage su otvorene prije dvije i više godina, ali Tužilaštvo BiH i druga tužilaštva te postupke ne završavaju i ne podižu optužnice, iako im je iz MUP-a RS odgovoreno po svim zahtjevima i naredbama za te predmete. Kao primjere takvog odnosa možemo navesti predmete: logori “Silos”, “Viktor Bubanj”, Dretelj, zatim predmete vezane za zločine u Trnovu, Transporter u Sarajevu, 5. korpus Armije BiH...
GLAS: Ocijenite stanje u oblasti javnog reda i mira i koliko se građani RS mogu osjećati zaštićenim?
PENA: Bezbjednosna situacija u Srpskoj je apsolutno povoljna. Broj teških krivičnih djela (ubistva, teške krađe, razbojništva...) je u opadanju, a stanje u oblasti javnog reda i mira, saobraćaja i maloljetničke delikvencije je znatno bolje.
U prvih šest mjeseci ove godine na području RS evidentirana su 2.882 prekršaja javnog reda i mira ili 11 odsto manje nego u istom periodu lani. U principu, radi se o “lakšim” i pojedinačnim slučajevima iz kojih nisu proizašle veće štetne posljedice po imovinu ili ličnu bezbjednost građana. Samo je šest lica zadobilo teške tjelesne povrede tokom narušavanja javnog reda i mira, dok nije bilo smrtnih stradavanja.
Početkom godine masovniji neredi su evidentirani u Banjoj Luci prilikom izražavanja protesta povodom proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije. Pripadnici policije su ih održali pod zadovoljavajućim stepenom kontrole, tako da iz njih nisu proizašle ozbiljnije štetne posljedice. Dakle, gledano u cjelini, stanje javnog reda i mira je stabilno i povoljno, a pobrinućemo se da takvo stanje i ostane.
GLAS: Da li je policija ispunila svoje obaveze u prvom polugodištu ove godine?
PENA: Policija je izvršila svoje osnovne zadatke i građanima osigurala potreban nivo bezbjednosti koji u principu ne zaostaje za stanjem u mnogo razvijenijim i pravno sređenijim državama. Nesporno je da njen rad može biti i bolji i građani to mogu očekivati u narednom periodu.
Započete su ili dovršene neke istrage na suzbijanju težih krivičnih djela koja spadaju u domen tzv. organizovanih koruptivnih djela. Policija je podnijela veći broj izvještaja koji se odnose na zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja, osiguraničke prevare, falsifikovanja ili uništenja službene isprave, nesavjestan rad u službi. Otvoren je i određen broj istraga, ali one zbog kompleksnosti i dugotrajnosti još nisu završene.
GLAS: Možete li biti malo konkretniji?
PENA: Policijska stanica Čelinac dostavila je 24. januara izvještaj Okružnom tužilaštvu Banja Luka protiv C. V., zbog osnovane sumnje da je 20. novembra 2001. godine u mjestu Štrbe lišio života Savku Stančić. Pripadnici SJB Prijedor su 2. aprila lišili slobode V. M. zbog postojanja osnova sumnje da je 28. marta 2008. godine u Prijedoru ubio taksistu Milana Zrnića.
U Jošanici, opština Zvornik, radnici CJB Bijeljina 28. februara uhapsili su pripadnika “zemunskog klana” J. V., za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica zbog krivičnih djela razbojništava.
CJB Istočno Sarajevo podnio je 30. maja Okružnom tužilaštvu u I. Sarajevu izvještaj protiv R. Ć., direktora ŠG “Jahorina” Pale; U. K., šefa Usluga u tom preduzeću; G. A. i N. Đ., šefova Sektora finansija u ŠG “Jahorina” Pale, zbog postojanja osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj ili ovlašćenja i izvršili utaju poreza i doprinosa. Zloupotrebama službenog položaja i ovlašćenja R. Đ. i U. K. su ŠG “Jahorina” počinili štetu od 415.210 maraka...
GLAS: U kojoj mjeri je policija osposobljena i opremljena za otkrivanje najtežih oblika kriminala?
PENA: Osposobljavanje policije je kontinuiran proces jer se “moderna” krivična djela ne mogu rasvjetljavati klasičnim - “starim” kriminalističkim metodama. To su djela vezana za kompjuterski kriminalitet, falsifikovanje bezgotovinskih kreditnih i debitnih kartica.... Policija se aktivno priprema i obučava za ovako složene vidove krivičnih djela. Pripadnici kriminalističke policije po svojim linijama rada intenzivno prate i trendove razvoja modernih kriminalističko-tehničkih metoda i pomagala, koji služe za efikasnije otkrivanje i identifikaciju izvršilaca krivičnih djela. Praktično, policija se obučava kroz rad, razmjenu iskustava sa policijskim organizacijama iz okruženja, saradnju sa drugim bezbjednosnim agencijama, ali i kroz kontakte sa javnošću.
Po pitanju materijalno-tehničke opremljenosti policije postoje određeni problemi, ali se ipak može reći da je ona na zadovoljavajućem nivou, s tim da bi taj nivo trebalo da raste.
GLAS: Policija Srpske dosta revnosno izvršava naloge Suda BiH. Kako se MUP Federacije BiH odnosi prema zahtjevima iz Republike Srpske?
PENA: Naredbe Suda BiH su obavezujuće za sve institucije u RS i BiH, pa tako i za policiju. Profesionalan odnos naših pripadnika u svakom pogledu jasno daje do znanja da je policija odlučna u borbi protiv svih vidova kriminala. Ne treba posmatrati naredbe Suda BiH izdvojeno iz konteksta ostalih sudskih instanci sa nivoa BiH ili RS, jer se prema svim naredbama postupa jednako.
GLAS: Dokle se došlo sa istragom o ubistvu Milana Vukelića i dokumentovanjem “crnih lista”?
PENA: Uprava kriminalističke policije i CJB Banja Luka formirali su tim za rasvjetljavanje ubistva Milana Vukelić i preduzimaju sve mjere kako bi se otkrio izvršilac, organizator i naručilac njegovog ubistva. Do sada je saslušano 130 osoba u vezi sa rasvjetljavanjem ovog slučaja.
U vezi sa ovim krivičnim djelom ostvarena je saradnja sa EUPM i svim policijskim agencijama unutar BiH, Interpolom, a u istragu su uključeni i pripadnici Federalnog istražnog biroa SAD.
Povodom slučaja “crne liste” policija je do sada saslušala šest oštećenih osoba i deset svjedoka, a identifikovane su i određene osobe kao mogući počinioci krivičnog djela iznude u vezi sa ovim slučajem. Iz Tužilaštva BiH, kojem je podnesen izvještaj protiv tri osobe, stigle su smjernice za rad policije i dokumentovanje slučaja.
GLAS: Prema onom što se može čuti, u posljednje vrijeme efikasnije se radi na otkrivanju privrednog kriminala. Da li je to tačno?
PENA: Da, tačno je. U proteklih šest mjeseci preduzeli smo niz mjera i aktivnosti na otkrivanju, sprečavanju i dokumentovanju krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta. Otkrivena su 352 krivična djela, a protiv 336 počinilaca tužilaštvima su podnesena 242 izvještaja ili 12 odsto manje nego u prethodnom periodu.
GLAS: Putevi i dalje uzimaju danak. Kakvo je stanje u saobraćaju, s obzirom na sve veći broj saobraćajnih nesreća?
PENA: U prvom polugodištu 2008. godine u Srpskoj se dogodio 4.930 saobraćajnih nesreća, u kojima su poginula 74 lica. Broj saobraćajnih nesreća je na prošlogodišnjem nivou, dok je broj poginulih za 20 odsto manji nego u prvih šest mjeseci lani. Ukupni štetni efekti koji su posljedica saobraćajnih nezgoda u 2008. godini manji su u odnosu na isti period 2007. godine. I pored toga, stanjem u oblasti bezbjednosti saobraćaja ne možemo biti zadovoljni. Stradanja u saobraćaju su i dalje prevelika, i pored činjenice da policija ulaže maksimalan napor kako bi se stanje poboljšalo.
GLAS: Automobili su i dalje na meti kradljivaca. Kakvi su rezultati na pronalaženju ukradenih motornih vozila?
PENA: Krađe automobila su u blagom porastu. Od januara do kraja juna prijavljene su krađe 182 motorna vozila. Na području CJB Banja Luka ukradeno je 80, Bijeljine 39, Doboja 28, Trebinja 25 i Istočnog Sarajeva 10. Pronađeno je 68 vozila ukradenih u RS i 37 ukradenih u Federaciji BiH, od kojih je 19 nađeno na području Istočnog Sarajeva. Otkrivena su 64 vozila po potjernicama Interpola. Evidentirano je i 16 lažnih prijava krađe motornih vozila.
GLAS: Sve više je privatnih detektivskih agencija. Da li policija sarađuje sa njima?
PENA: Nadležnosti privatnih detektivskih agencija i agencija za obezbjeđenje lica i imovine su definisane zakonom. One nisu državni organi i nemaju policijske nadležnosti. Ministarstvo unutrašnjih poslova je po zakonu nadležno da vrši kontrolu zakonitosti njihovog rada. One imaju svoje mjesto i ulogu u sferi zaštite privatne imovine i održavanja reda u objektima i prostorima koji su dostupni većem broju lica. Kao takve, agencije mogu biti dobar pomagač policiji u izvršavanju poslova iz nadležnosti policije, kao i drugi subjekti društvene zajednice.
GLAS: Ni policija nije imuna od korupcije, zloupotreba i drugih nedozvoljenih radnji?! Šta se preduzima?
PENA: Od 1. januara do 30. juna 2008. godine podnesene su 83 inicijative za pokretanje disciplinskog postupka protiv 337 zaposlenih u MUP-u RS.
Tužilaštvu su podnesena 22 izvještaja protiv 34 pripadnika MUP-a i pet prekršajnih prijava protiv isto toliko pripadnika, dok je devet radnika suspendovano.
Rukovodioci osnovnih organizacionih jedinica izrekli su 102 disciplinske mjere zbog lakše povrede radne dužnosti koje se odnose na 118 radnika Ministarstva.
Disciplinski sud izrekao je disciplinsku mjeru prestanak radnog odnosa za tri zaposlena pripadnika MUP-a RS. Dvojica su otpuštena zbog primanje mita, a jedan zbog falsifikovanja isprave.
GLAS: Dosta se govori o međuentitetskom kriminalu. Koji su najčešći njegovi oblici?
PENA: Najčešći oblici međuentitetskog kriminala su nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga, krađe vozila, razbojništva, trgovina ljudima, prostitucija, falsifikovanje novca, trgovina drogom, krijumčarenje oružja i eksplozivnih naprava... Presijecanje lanaca organizovanih grupa koje se bave ovim oblicima kriminaliteta je veoma složen posao jer se radi o veoma fleksibilnim neformalnim grupama. Policija RS ima kapacitete, kadrove i jasno opredjeljenje da se suprotstavi svim oblicima kriminaliteta, pa tako i onim segmentima koji se odnose na onaj kriminal koji prelazi entitetske granice.
GLAS: Koliko je MUP RS izdao potjernica za počiniocima krivičnih djela?
PENA: U prvih šest mjeseci ove godine MUP RS je raspisao 680 potjernica. Po naredbama sudova, kazneno-popravnih ustanova, federalnog i kantonalnih MUP-ova raspisano je 446 centralnih potjernica, a po zahtjevu Interpola 406 potjernica na našem području. Po zahtjevima naših organizacionih jedinica, naredbama naših sudova i kazneno-popravnih ustanova upućena su 94 raspisa o traganju za licima. U prvih šest mjeseci ove godine upućena su 34 zahtjeva za raspisivanje međunarodnih potjernica Ministarstvu bezbjednosti - Kancelariji za saradnju sa Interpolom u Sarajevu.
GLAS: Da li je bilo napada, vrijeđanja i omalovažavanja policije za vrijeme vršenja dužnosti?
PENA: Za šest mjeseci evidentirano je 49 napada na ovlašćena službena lica, u kojima su tri policajaca povrijeđena. Najviše napada izvršeno je prilikom uspostavljanja javnog reda i mira, regulisanja i kontrole saobraćaja, legitimisanja i lišavanja slobode. Uhapšeno je 48 napadača, protiv 41 su podneseni izvještaji o počinjenom krivičnom djelu, protiv 16 zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka, a za 15 prekršajni nalozi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.