Umjesto u preradi, smeće u prirodi

BANjALUKA - Obavezna naplata plastičnih kesa u trgovinama dovela je do pada potrošnje vrećica u domaćinstvima, ali mjera nije značajno uticala na smanjenje zagađenja životne sredine, jer je upravljanje otpadom u Srpskoj, uprkos dobrim propisima, opterećeno brojnim problemima na terenu, od manjka kadra, infrastrukture do neodrživih cijena.

Međunarodni dan borbe protiv plastičnih kesa, koji za cilj ima podizanje svijesti da jednokratne vrećice od plastike imaju alternativu, obilježen je juče, a "Glas" je tim povodom pitao sagovornike kakvi su efekti naplate kesa, mjere koja se u Srpskoj primjenjuje od 1. januara 2020. godine.

Iako preciznih podatka nema, stručnjaci smatraju da je mjera dala rezultate. Viši stručni saradnik za upravljanje posebnim kategorijama otpada u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Marko Galić za "Glas" kaže da je mjesečna potrošnja plastičnih kesa u BiH prije uvođenja obavezne naplate iznosila oko 100 miliona komada, te da je sada evidentno znatno smanjenje potrošnje.

- Uvođenje mjere je za cilj imalo smanjenje pritiska na životnu sredinu jer se plastične kese dugo razgrađuju. Istraživanja pokazuju da upotreba kesa traje svega 12 minuta, nakon čega završavaju u otpadu. Svake godine se u svijetu potroši više od 500 milijardi plastičnih kesa, a reciklira se manje od jedan odsto, preostalih 99 odsto završi u prirodi, gdje zagađuju vodotoke i ubijaju životinje koje ih zamijene za hranu - rekao je Galić.

On je istakao da je oblast upravljanja otpadom u Srpskoj uređena zakonom, podzakonskim aktima i nizom strateških dokumenata usklađenih sa pravnim nasljeđem EU, ali da je primjena na terenu nedovoljna.

- Problemi u ovoj oblasti su multidimenzionalni i za njihovo rješavanje je potreban multisektorski pristup. Primjena propisa je, blago rečeno, nedovoljna zbog ograničenih ljudskih resursa u institucijama, opštinama, inspekcijskim organima. Nadalje, ogroman problem nam je slabo razvijena infrastruktura. Imamo pet regionalnih deponija od kojih su samo tri sanitarne, tj. ispunjavaju ekološke standarde - naveo je Galić.

Komunalna preduzeća koja su nosioci sistema upravljanja komunalnim otpadom se, prema Galićevim riječima, bore sa zastarjelom opremom, nedostatkom kontejnera, ali i ekonomski neopravdanim cijenama komunalnih taksa, što je i osnovni uzrok stanja u ovoj oblasti.

- Trenutni iznosi komunalnih taksa za sakupljanje otpada su neodrživi, odnosno komunalna preduzeća ne mogu nadograditi postojeću infrastrukturu, što je preduslov za poboljšanje stanja - kazao je Galić.

I profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Dušica Pešević smatra da je naplata kesa dobra mjera, ali da Srpska mora uvesti dodatne mjere koje će smanjiti ukupan amlabažni otpad od plastike.

- Najbolje rješenje je uvođenje ambalaže koja se može koristiti više puta, da svi proizvodi ne dolaze u nepovratnoj plastici kao što je sada slučaj. Cilj treba da bude i smanjenje količina otpada koji se odlaže na deponiji, odnosno da se poveća razvrstavanje smeća na mjestu nastanka, odnosno u domaćinstvu. To se može preko sistema više kanti, što je slučaj u Sloveniji, ili preko posebnih vrećica koje su namijenjene za reciklažu i odlaganje u namjenskim kontejnerima - naglasila je Peševićeva.

Ona navodi da je nedostatak kontejnera za razdvajanje prikupljanog otpada jedan od problema, a drugi je izgubljeno povjerenje građana.

- Problem je nastao kada su uvedeni kontejneri za prikupljanje različitih vrsta otpada, a on i dalje završava na istom mjestu. Građani su zbog toga izgubili povjerenje jer ako već ulažu napor u razdvajanje otpada na mjestu nastanka, onda žele da on ide na preradu i reciklažu, a ne na deponiju ili prirodu. Plus, treba da imamo postrojenja za reciklažu. Kada se obezbijedi sva potrebna infrastruktura, tek onda se može govoriti o povećanju ekološke svijesti - navela je Peševićeva.

Količine

Marko Galić kaže da, prema podacima statistike, produkcija komunalnog otpada u Srpskoj u prosjeku iznosi 350 kilograma po stanovniku na godišnjem nivou, dok je u Evropi to više od 500 kilograma.

- Proizvodnja otpada zavisi od stope razvoja, kao i načina života i navika koje stanovnici imaju. Produkcija otpada  u urbanim dijelovima je znatno veća nego u ruralnim dijelovima budući da je veća količina različitih proizvoda koji se u njima intenzivnije kupuju - kazao je Galić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.