U Vjetrenici otkrivene dvije nove vrste rakova

TREBINjE - Sedamnaest novih podzemnih vrsta rakova ljuskara pronađeno je u Popovom polju i pećini Vjetrenici, od čega dvije do sada potpuno nepoznate vrste, objavio je ovih dana ugledni Glasnik Nacionalnog prirodoslovnog muzeja iz Luksemburga.

Ljuskari su račići milimetarskih dužina čije je tijelo u potpunosti zatvoreno u dvodijelnu ljusku slično školjci, a hrane se raspadajućim organskim materijama.

Račiće iz Vjetrenice, estavele Babe, ponora Žire i iz pijeska uz obalu rijeku Trebišnjice sakupio je slovenski biolog Boris Sket 1975. godine i to prije početka betoniranja Trebišnjice i trajnog isušivanja Popova polja nakon čega je veći dio njihovih staništa trajno uništen.

- Ovi nalazi pokazuju da bogatstvo podzemne faune Popovog polja još nije istraženo, i zbog toga je neophodna njegova zaštita - kaže predsjednik Speleološkog društva "Vjetrenica" Popovo polje Ivo Lučić.

On je dodao da je Vjetrenica najveća i najpoznatija pećina u BiH, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine, smještena je 300 metara istočno od Zavale.

Ukupno je otkriveno 6.300 metara podzemnih kanala. Speleološke osobine ove jedinstvene pećine su magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne grupe siga, te bogat hidrografski svijet sa brojnim jezerima. Tu je i nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku u raznim smjerovima.

Vjetrenica je podjednako zanimljiva u ekološkom, geomorfološkom i ekonomskom smislu, a istovremeno ona je i zaštićeni je spomenik prirode od 1950 godine. Vjetrenicu karakteriše veoma bogati pećinski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih 92 troglobionata, što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti, a 37 njih je prvi put pronađeno i opisano na ovom mjestu.

Istraživanja

Prvo navođenje Vjetrenice kao zanimljivog pećinskog fenomena zabilježeno je kod Plinija Starijeg u njegovom djelu "Istoria naturalis" 77. godine naše ere. Najveće otkriće vršio je češki speleolog Karel Absolon u vremenu od 1912. do 1914. godine, dok ju je prvi naučno opisao beogradski istraživač Mihajlo Radovanović 1929. godine. Kasnija istraživanja urađena su u sklopu zajedničkog projekta uređenja pećine Vjetrenice, kojeg su izveli speleološko društvo "Bosansko-hercegovački krš" i BiH privredni gigant "Energoinvest" iz Sarajeva u vremenu od 1958. do 1961. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.