U porastu broj krivičnih djela protiv braka i porodice

BANjALUKA - Za kraj sedmice obilježene porukama o značaju porodice i pozivima institucija da se očuva njena uloga kao temelja društva stigli su zabrinjavajući podaci koji pokazuju da je taj stub sve više pod udarom nasilja, otuđenja i narušenih odnosa, s obzirom na to da je broj prijava za nasilje u porodici u Srpskoj za samo godinu značajno porastao.

• Tužilaštva u Republici Srpskoj u 2025. godini zaprimila su 805 prijava za krivična djela protiv braka i porodice, što je porast u odnosu na 753 prijave godinu ranije.
• U istom periodu podignuto je 330 optužnica, dok je 297 lica osuđeno za ova krivična djela.
• Stručnjaci upozoravaju da porodično nasilje sve češće uključuje psihičko zlostavljanje, ekonomsku zavisnost i socijalnu izolaciju žrtava.
• Direktorica Centra za socijalni rad u Banjaluci Irena Joldžić ističe da se u velikom broju slučajeva žrtve nakon prijave nasilja vraćaju nasilnicima.
• Sociolog Vladimir Vasić ocjenjuje da rast broja prijava istovremeno pokazuje i veću spremnost žrtava da prijave nasilje, ali i ozbiljne probleme u porodičnim odnosima i sistemu zaštite.

Da je porodično gnijezdo, umjesto sigurne luke, za pojedine poprište agresije, nebrige i kriminalnih delikata, potvrđuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima su krivična djela protiv braka i porodice u porastu. Prema zvaničnim podacima za prošlu godinu, objavljenim u petak, tužilaštva u Srpskoj zaprimila su čak 805 prijava koje se odnose na ovu grupu krivičnih djela, što predstavlja primjetan rast u odnosu na godinu ranije, kada su evidentirane 753 prijave. Pravosudni sistem je lani odgovorio sa 330 optužnica, a 297 njih proglašeno je krivim za porodične nasilnike i prekršioce bračnih obaveza, dok je godinu ranije osuđeno 265 lica.

Direktorica banjalučkog Centra za socijalni rad Irena Joldžić ističe za "Glas" da je porodično nasilje duboko ukorijenjen problem koji se više ne ispoljava samo kroz fizičke napade, već i kroz sve prisutnije psihičko zlostavljanje.

- Žrtve se ohrabre da prijave nasilje, prođu čitavu proceduru sa Centrom za socijalni rad, policijom i zdravstvenim ustanovama, ali u čak 95 odsto slučajeva na kraju se vrate nasilniku. Razlozi su pritisci okruženja, ekonomska zavisnost, strah i uvjerenje da će se nasilnik promijeniti - kazala je Joldžićeva.

Ona je naglasila da su žrtve najčešće finansijski i socijalno potpuno zavisne od nasilnika, zbog čega teško pronalaze snagu za samostalan život.

- Nasilnici žrtve često izoluju od svih, a kada se sve završi, žrtva nema gdje da ode niti kako da počne ispočetka. Mi pokušavamo da pomognemo smještajem, psihosocijalnom podrškom i traženjem posla, ali je to dug i težak proces - istakla je Joldžićeva.

Prema njenim riječima, uzroci nasilja najčešće leže u ekonomskim problemima, zavisnostima, depresiji i sve većem otuđenju među ljudima.

- Danas se porodica raspada pod teretom finansijskih problema, kocke i nedostatka komunikacije. Ljudi su se otuđili jedni od drugih, a najviše ispaštaju djeca - poručila je Joldžićeva.

Ona upozorava i da su društvene mreže i savremene tehnologije dodatno produbile probleme među mladima, što se kasnije prenosi i na porodične odnose.

- Danas djeca odrastaju uz telefone i društvene mreže, a sve manje razgovaraju i druže se. Imamo slučajeve teškog psihološkog nasilja među djecom zbog izgleda, garderobe ili uspjeha u školi. To ostavlja trajne posljedice i stvara generacije koje teško razvijaju empatiju i zdrave odnose - navela je ona.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da rast broja prijava za nasilje u porodici ima dvostruko značenje.

- S jedne strane poražava činjenica da je nasilja sve više, ali je ohrabrujuće što žrtve sve češće prijavljuju nasilnike i ruše stereotip da je porodično nasilje "privatna stvar" - kazao je Vasić.

On ocjenjuje da su narušeni međuljudski odnosi, ekonomska nesigurnost i urušavanje sistema vrijednosti doveli do toga da se porodica sve teže nosi sa krizama.

- Nekada se brak čuvao i njegovao, a danas se kompromis sve rjeđe traži. Ljudi brzo ulaze u konflikte, a problemi se ne rješavaju razgovorom, već radikalnim potezima i nasiljem - naglasio je Vasić.

Prema njegovim riječima, institucije najčešće reaguju tek kada problem eskalira.

- Centri za socijalni rad i druge institucije uglavnom djeluju reaktivno, kada se nasilje već dogodi. Porodicom se malo ko sistemski bavi, a posebno su zanemarena djeca koja odrastaju u takvom okruženju i nose traume čitav život - upozorio je Vasić.

MALOLjETNICI

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tužilaštva u Srpskoj lani su riješila 95 krivičnih prijava o počinjenom krivičnom djelu maloljetnih lica, što je za osam odsto više u odnosu na 2024. godinu. Od toga, pripremni postupak nije pokrenut u 40 slučajeva. U istom periodu, donesene su 23 odluke, odnosno 17,9 odsto optužbi manje nego prošle godine. Za 82,6 procenata optuženih maloljetnih lica izrečene su, kako su naveli statističari, krivične sankcije. Izrečeno je 19 krivičnih sankcija, od kojih su 100 odsto bile vaspitne mjere. Nije izrečena nijedna kazna maloljetničkog zatvora. Najbrojnija su bila krivična djela iz grupe djela protiv imovine i protiv života i tijela. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.