Društvo
Foto: Treća traka na Romaniji produžena za 500 metara
SOKOLAC - Treća traka preko Romanije, umjesto prvobitno planiranih oko 2.000 metara, produžena je za još 500 metara kako bi bio riješen zavoj na kojem su najčešće pravljeni zastoji iz pravca Podromanije, izjavio Srni tehnički direktor preduzeća "Romanijaputevi" Dragan Buloščić.
Buloščić je rekao da je planirano da, ako vrijeme posluži, treća traka cijelom dužinom bude osposobljena, da se automobili i kamioni koji ne mogu saobraćati u zimskim uslovima, mogu skloniti i osloboditi druge dvije trake.
"Tih 500 metara, koje smo produžili u dogovoru sa direkcijom, značajno je i te kako. To je tih pola kilometra, gdje bi se zbog dvije trake nakupio veći broj vozila i eventualno napravila gužva. Na tom potezu će se moći prestrojiti u treću traku", pojasnio je Bulošić.
On je naveo da radovi do sada idu i brže od planiranog tempa iako se sve radi bez potpune obustave saobraćaja.
"To što vozila propuštamo uz semafor, a ne obustavljamo saobraćaj potpuno, nama usporava rad, ali opet smo u prednosti i radimo brže od planirane dinamike", istakao je Buloščić.
Buloščić je rekao da je za nepuna tri mjeseca od kada su počeli radovi, već pola posla urađeno i da je iskopano 60.000 metara kubnih kamene mase.
"Iskopali smo 60.000 kubika kamene mase, a 12.000 kubika nam treba da sada, ovo što je iskopano naspemo i poravnamo sa ove dvije trake", rekao je Buloščić.
"Moramo osnažiti saradnju države, univerziteta i privrede, kako bi taj trougao mogli nazvati trouglom uspjeha. Moramo više ulagati u stručnu praksu, u nova zanimanja, u studijske programe koji odgovaraju razvojnim potrebama Republike Srpske", rekao je Tica.
On je naglasio da je potrebno raspoložive resurse usmjeriti ka perspektivnim studijskim programima, a racionalizovati one koji nisu održivi.
"Ne treba nam što veći broj studijskih programa, trebaju nam kvalitetni i održivi studijski programi. Ne treba nam što veći broj diploma, trebaju nam kompetentni i kvalitetni diplomci", poručio je Tica.
VIŠE OD 60 SJEDNICA SAVJETA
Govoreći o radu Savjeta za visoko obrazovanje Republike Srpske, Tica je naveo da je ovo stručno i savjetodavno tijelo razmatrao više od 40 elaborata o izvođenju novih studijskih programa, standarde za početnu akreditaciju i akreditaciju, prijedlog pravilnika o izboru u nastavno-naučna zvanja, upisne kvote i deficitarna zanimanja.
Tica je istakao da je Savjet u tri navrata izradio i usvojio dokument "Mreža visokoškolskih ustanova i studijskih programa Republike Srpske" za periode 2022–2023, 2024–2025. i 2026–2029.
Ovi dokumenti predstavljaju osnovu za planiranje upisne politike, racionalizaciju i razvoj studijskih programa, jačanje istraživačkog potencijala, poboljšanje studentskog standarda i usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada.
On je ocijenio da visoko obrazovanje u Republici Srpskoj ima potencijal za nastavak razvojA i da su diplomci sa domaćih univerziteta konkurentni na međunarodnom tržištu znanja.
Tica je ukazao da se visoko obrazovanje ne može razvijati na pretpostavci da će broj mladih ostati isti, s obzirom na demografski pad i odlazak mladih.
"Ne možemo budućnost visokog obrazovanja graditi na pretpostavci da će sutra biti isto kao juče. Ako je manje mladih, ne možemo jednostavno nastaviti da imamo isti broj programa, istu strukturu i isti način finansiranja", istakao je Tica.
Prema njegovim riječima, mladi danas imaju više mogućnosti nego ikada da studiraju u regionu i Evropi, zbog čega univerziteti u Republici Srpskoj treba da ponude kvalitetno obrazovanje i savremena znanja, a privreda i društvo u cjelini mogućnost kvalitetnog zapošljavanja nakon diplomiranja, sigurnu profesionalnu i porodičnu budućnost.
ULAGATI U MLADE NASTAVNIKE I ISTRAŽIVAČE
Govoreći o mogućnostima za unapređenje visokog obrazovanja, Tica je naglasio da je potrebno povećati ulaganja u visoko obrazovanje, postojećem nastavnom kadru stvoriti još bolje uslove, a posebno je važno stvoriti uslove za ostanak i razvoj mladih nastavnika i istraživača.
"Ako danas ne stvorimo uslove za ostanak i razvoj mladih nastavnika i istraživača, sutra možemo imati zgrade, opremu i studijske programe, ali nećemo imati dovoljno ljudi", upozorio je Tica.
On je ocijenio da je potrebno podsticati izvrsnost u nastavi, istraživanju i upravljanju, te više pažnje posvetiti iznadprosječnim i kreativnim studentima i diplomcima.
Kao jednu od mjera za podršku njihovom razvoju predložio je osnivanje inovacionog fonda Republike Srpske, dok je za unapređenje naučnog i istraživačkog rada ukazao na značaj inovaciono-razvojnih centara, tehnoloških parkova, centara izvrsnosti i naučnoistraživačkih instituta.
Tica smatra da je potrebno podsticati domaće i međunarodne projekte, istraživanja i saradnju sa privredom, te stvoriti sistem u kojem se znanje i rezultati prepoznaju i vrednuju akademski, profesionalno i materijalno.
On je ukazao i na značaj međunarodne saradnje, navodeći da studenti, asistenti i nastavnici treba da imaju mogućnost da u inostranstvu stiču znanje i iskustvo, ali i da se stvore uslovi za njihov povratak.
"Naši univerziteti treba da privuku profesore i studente iz inostranstva", naveo je Tica.
Poseban izazov za budućnost visokog obrazovanja, kaže Tica, predstavlja ubrzani razvoj vještačke inteligencije koja mijenja tržište rada, način obavljanja poslova i kompetencije potrebne za njihovo obavljanje.
"Njen uticaj se ne ogleda samo u nastanku novih zanimanja, već i u transformaciji postojećih, pri čemu znanja i vještine koje su do juče bile dovoljne danas zahtijevaju stalnu nadogradnju", rekao je Tica.
On je ocijenio da visoko obrazovanje ima nezamjenjivu ulogu u oblikovanju budućnosti, te da je neophodno pravovremeno odgovoriti na promjene koje donose nove tehnologije i društveni tokovi.
Uz prilagođavanje novim potrebama i tehnologijama, napomenuo je Tica, treba sačuvati naučne discipline važne za umjetnost, kulturu, jezik, istoriju i identitet.
"Od budućnosti visokog obrazovanja u velikoj mjeri zavisi i budućnost Republike Srpske", istakao je Tica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
