Tradicija utkana u svaki bod

TREBINjE - U vremenu kada se stari zanati gase, a narodne nošnje sve češće ostaju zaključane u vitrinama muzeja, očuvanje tradicije i izrada originalnih narodnih hercegovačkih nošnji glavna su vodilja članica Udruženja žena "Vasila" iz Trebinja, koje svojim predanim radom skoro dvije decenije od zaborava čuvaju nasljedstvo koje im preci ostaviše.

Ove vrijedne žene istražujući, obnavljajući i izrađujući autentičnu narodnu nošnju, čuvaju tehnike veza, kroja i tkanja i prenoseći ih na mlađe generacije nadaju se da će duh Hercegovine ostati urezan u mnogim ručnim djelima.

Predsjednica trebinjskog Udruženja žena "Vasila" Sena Đurica ispričala je za "Glas Srpske" da su očuvanje i izrada originalnih nošnji bili njihov glavni cilj od samog osnivanja udruženja.

- U početku je bilo veoma teško, jer smo znali da je riječ o složenom, ali i nadasve zahtjevnom i autentičnom poslu. Mnogo smo čitali i istraživali o starim zanatlijama, o nekadašnjim radionicama zlatoveza u Trebinju i o tome kako su se nekada izrađivale originalne narodne nošnje - rekla je Đurica.

Prema njenim riječima mnoge nošnje danas su nažalost nestale jer mlađe generacije nisu znale da ih cijene, što je bio dodatni motiv da način izrade bude sačuvan i obnovljen.

- Kada smo uzele originalnu nošnju u ruke i vidjele koliko je ona lijepa i zanimljiva, shvatile smo i koliko je kvalitetno rađena. Korišteni su pozlaćeni konci, koji su bili skupi i dostupni uglavnom bogatijim porodicama. Posebno je zanimljiva čurdija, koja je najljepši dio ženske nošnje - kazala je Đurica.

Pored svečanih čurdija od čoke, postojale su i svakodnevne, radne čurdije od prirodne vune, raše, koju su žene same prerađivale, od šišanja ovaca, pranja i predenja vune, do bojenja u prirodnim tonovima.

- Taj vez je jednostavan, ali za nas i danas zagonetan i izuzetno zanimljiv. Najprije smo pravili šnitove da bismo dobili originalnu nošnju po starom kroju - navela je Đurica i dodala da su nešto radili ručno, a za ostale dijelove nabavljali su trake i materijale i tako su uspijevali da naprave nošnje koje su danas veoma cijenjene.

Dvije decenije rada iznjedrile su više od stotinu kompleta muških i ženskih narodnih nošnji, koje koriste brojna kulturno-umjetnička društva.

Đurica ističe da je za izradu ženske nošnje potrebno oko mjesec, dok se muška radi nešto kraće, mada to zavisi od dodatnih elemenata.

- Krojevi su zasnovani na starim uzorcima, dok se detalji prilagođavaju savremenom dobu. Udruženje je skoro nabavilo i mašinu za vez, što će omogućiti da nošnje budu još autentičnije - navela je Đurica.

Ona ističe da hercegovački vez ima poseban značaj, čija se simbolika razlikovala od mjesta do mjesta.

- Istraživali smo po cijeloj Hercegovini i svako mjesto je imalo svoj motiv. Posebno smo se bavili vezom ošvica koji se radi na trakama, u bojama vina, zelene, plave i žute - kazala je Đurica.

Udruženje "Vasila" ima i saradnju sa Turističkom organizacijom Trebinja, a među turistima su najtraženiji manji suveniri, tkane torbe, pojasevi, dijelovi nošnji.

- Danas se previše oslanjamo na tehnologiju i kupujemo gotove stvari, a zaboravljamo koliko je rad ljekovit i važan. Naša vrata su otvorena za sve žene i djecu i one koji žele da uče i rade - poručila je Đurica.

Iako udruženje ima mali broj stalnih članica, njihova snaga, kako kaže, leži u zajedništvu.

- Samo zajedno možemo sačuvati zanat, tradiciju i živi rad, koji se danas, nažalost, najmanje cijeni - zaključuje Đurica.

Dobitnici su mnogobrojnih priznanja, među kojima je i nagrada za izradu originalne tkanice sa ženske tradicionalne nošnje dobijena u Srbiji.

 

ŠKOLA VEZA

U saradnji sa Muzejom Hercegovine već tri godine Udruženje žena "Vasila" organizuje škole veza, što im je donijelo novu snagu i dodatnu motivaciju.

- Najveća radost nam je što se za radionice javi veliki broj mladih žena i djece. Svake sedmice se okupljamo u muzeju, a uz pomoć etnologa i osoblja radionice uspješno realizujemo. Postali smo kao jedna porodica - rekla je Sena Đurica i dodala da su u planu i nove radionice šivenja, veza i tkanja. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.