Tomanović: Porodice kidnapovanih i nestalih nemaju pravo da odustanu od istine i pravde

BEOGRAD - Porodice kidnapovanih i nestalih lica sa Kosova i Metohije ne smiju i neće odustati od borbe za istinu i pravdu, bez obzira na opstrukcije Prištine i izostanak rezultata međunarodnih organizacija koje djeluju na Kosmetu, rečeno je danas u Beogradu na konferenciji "Više od četvrt vijeka čekamo na istinu i pravdu".

Predsjednik Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica na Kosovu i Metohiji Verica Tomanović rekla je da su potpisane brojne deklaracije i da se pišu nove, ali da pomaka u traganju za kidnapovanima i nestalima nema zato što u Prištini ne postoji spremnost za suočavanje sa prošlošću i počinjenim zločinima.

"Porodice nestalih i kidnapovanih, uprkos tome, nemaju pravo da odustanu od istine. One imaju pravo na istinu, jer je to njihovo osnovno pravo. Zato insistiramo na brzim i efikasnim istragama", poručila je Tomanovićeva.

Pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Igor Popović ocijenio je da pitanje kidnapovanih i nestalih nije samo istorijska tema, već je i dalje aktuelna i biće sve dok su živi članovi porodica nestalih i kidnapovanih.

On je ukazao da u pronalaženju nestalih ima mnogo problema, a suštinski je opstrukcija Prištine, koja politizuje ovo pitanje, dodajući da je sve dodatno zakomplikovano otkako je Euleks prepustio rješavanje ovog pitanja prištinskom pravosuđu, kao i time što Kfor ima arhive za koje se ne zna ni gdje su, niti koliko su pouzdane.

"Nismo zadovoljni ni načinom na koji je institucionalno rešeno pitanje memorijalizacije nestalih i kidnapovanih lica. Potrebni su muzeji i spomenici koji će biti postavljeni na vidnim mestima u Beogradu i na drugim lokacijama", rekao je Popović.

On smatra da treba omogućiti stručnjacima da obave istraživanja i napišu knjige koje će biti dostupne masama kako bi svi, a pogotovo međunarodna javnost, vidjeli da je u srcu Evrope krajem 20. i 21. veka došlo do nepojmljivog zločina i da su ljudi stradali, a da se njihova sudbina ne zna.

Popović je zamolio medije da ostanu fokusirani na ovo pitanje, a državu da nastavi da pomaže udruženja na Kosovu i Metohiji, izrazivši nadu da će zakon o nestalim licima i pravima njihovih porodica uskoro doći na dnevni red i biti usvojen u Skupštini, čime bi se mnoge stvari riješile.

Načelnik Odjeljenja za nestala lica u Vladi Srbije Ljiljana Krstić rekla je da je Beograd dostavio Prištini više od 2.000 dokumenata, na osnovu kojih je pronađeno oko 80 odsto lica albanske nacionalnosti za kojima se tragalo, dok Priština Beogradu nije dostavila nijednu informaciju o nestalim i kidnapovanim Srbima.

Ona je dodala da su pripadnici Kfora i međunarodnih misija na Kosovu i Metohiji povratkom u svoje zemlje sa sobom odnijeli i arhive koje su ostavili u fioke, iako bi ti podaci bili dragocjeni u procesu traženja nestalih.

Krstićeva je ukazala da se još uvijek traga za 1.607 lica na Kosovu i Metohiji i da je u mrtvačnicama još oko 350 neidentifikovanih, među kojima je 80 odsto čine lica srpske nacionalnosti.

Miloš Grahovac iz Tužilaštva za ratne zločine Srbije istakao je da je proces traganja za nestalima i kidnapovanima bolan za sve, a naročito za njihove porodice.

"Godine prolaze, ljudi nestaju, sećanja blede i sve je teže doći do cilja. Verujem da je najteže porodicama koje traže svoje najmilije. Jedino što možemo je da im pomognemo, da budemo uz njih, da ih ohrabrimo i pružimo im svaku vrstu pomoći. Porodice kidnapovanih i nestalih imaju pravo i da se ljude na nas, ali je važno da ne odustanu od svoje borbe", poručio je Grahovac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.