Tekstilna i kožarska industrija u Republici Srpskoj u teškom položaju

M.MILUNOVIĆ
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Tekstilna i kožarska industrija u Republici Srpskoj u teškom položaju

BANjA LUKA - Udruženje tekstilne i kožarsko - prerađivačke industrije podržalo je izmjene Zakona o doprinosima RS, u dijelu koji definiše osnovicu za obračun doprinosa, a to je 50 odsto od prosječne plate, kao i prelazak obračuna sa neto na bruto plate.

- Članovi udruženja nezadovoljni su dinamikom rješavanja ovih pitanja, jer je tek u januaru počela primjena Zakona o zdravstvenom osiguranju RS koji je u dijelu koji tretira bolovanje predstavljao veliko opterećenje za poslodavce.

 Prošlim zakonom bilo je određeno da bolovanje ide na teret poslodavca u trajanju od 120 dana, dok je novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju određeno da bolovanje ide na teret poslodavca u trajanju od 30 dana - rekla je sekretar Udruženja za tekstilnu i kožarsko - prerađivačku industriju u Privrednoj komori RS Aleksandra Bijelić.

Ona kaže da su u Udruženju nezadovoljni zbog toga što se ovaj zakon sporo primjenjuje, pogotovo zbog toga što su izražene velike razlike u preduzećima koje od ranije imaju reprogram obaveza prema Fondu PIO.

- Zbog rješavanja ovih problema Privredna komora planirala je sastanak sa Fondom PIO, budući da poslodavci predugo čekaju na refundaciju troškova bolovanja. Ovo je važno s obzirom na činjenicu da su u resorima tekstilne i kožarsko - prerađivačke industrije zaposlene uglavnom žene i one često odsustvuju sa posla zbog bolovanja - istakla je Bijelićeva.

Tekstilna industrija zapošljava oko 12.000 radnika i ima 170 preduzeća, uglavnom mala i srednja.

U ovoj privrednoj grani privatizacija nije dala željene rezultate i nijedno preduzeće ne može se pohvaliti da je poslije privatizacije pokrenulo proizvodnju i zaposlilo nove radnike, a u većini je pokrenut stečaj.

- Funkcionišu neka nova preduzeća koja su nastala u tranzicionom periodu. Nažalost, nekadašnja velika preduzeća u tekstilnoj industriji su uništena - rekla je Bijelićeva.

Prema njenim riječima, najveća šteta je što je uništena bazna proizvodnja i što se sav repro - materijal uvozi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.