Svijet do guše u dugovima, BiH još drži glavu iznad vode

SARAJEVO - Svijet se nikada nije više zaduživao, a prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), javni dug SAD u ovoj godini dostići će 40,7 biliona dolara, dok brojne razvijene ekonomije sve teže nose teret dugova. BiH, s druge strane, i dalje je među manje zaduženim evropskim zemljama, ali ekonomisti upozoravaju da nije presudna visina duga, već način na koji se pozajmljeni novac troši.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Javni dug SAD ove godine dostići će 40,7 biliona dolara, dok je Japan i dalje svjetski rekorder po odnosu duga i BDP-a sa više od 204 odsto.
• BiH je i dalje među manje zaduženim evropskim zemljama, jer ukupan javni dug iznosi oko trećine BDP-a.
• Ekonomisti upozoravaju da nije presudno koliko se država zadužuje, već u šta troši pozajmljeni novac, a u BiH se on najčešće koristi za krpljenje budžetskih rupa.

Američki dug mjeri se decenijama otplate

Da bi se dočarala veličina američkog duga, dovoljno je reći da bi za njegovu otplatu tempom od milijardu dolara dnevno bilo potrebno više od 111 godina. Ipak, sama visina duga ne govori uvijek koliki je stvarni rizik za neku zemlju. Ekonomisti ističu da su mnogo važniji odnos javnog duga prema veličini ekonomije, kao i sposobnost države da redovno servisira svoje obaveze. Američki javni dug već premašuje 120 odsto BDP-a, ali SAD imaju prednost jer je dolar glavna svjetska rezervna valuta. Zahvaljujući velikoj potražnji za američkim državnim obveznicama, Vašington se zadužuje pod uslovima koji su nedostižni većini drugih zemalja.

Japan prednjači po zaduženosti

Kada se posmatra odnos javnog duga i veličine ekonomije, na vrhu svjetske liste nalazi se Japan. Očekuje se da će njegov javni dug u ovoj godini premašiti 204 odsto BDP-a, odnosno biti više nego dvostruko veći od godišnje ekonomske proizvodnje. Takav nivo zaduženosti bio bi ozbiljan problem za većinu država, ali Japan, prema riječima ekonomista, ima specifičnu poziciju jer najveći dio duga drže domaći investitori, a zemlja raspolaže snažnim finansijskim sistemom.

Među zemljama sa visokim odnosom javnog duga i BDP-a nalaze se i Singapur, Sudan i Bahrein, ali ekonomisti naglašavaju da procenat duga sam po sebi nije dovoljan za procjenu rizika. Investitori istovremeno posmatraju kreditni rejting, političku stabilnost, fiskalnu disciplinu i sposobnost zemlje da se ponovo zadužuje po prihvatljivim uslovima.

Evropa pod sve većim teretom dugova

I Evropa sve teže nosi teret javnog duga. Grčka i Italija godinama imaju dug veći od 130 odsto BDP-a. Francuska je već iznad 110 odsto BDP-a, Velika Britanija oko 100 odsto, dok se i Španija približava toj granici. Izuzetak je Njemačka, koja zahvaljujući ustavnoj "kočnici duga" i dalje uspijeva da javne finansije drži pod kakvom takvom kontrolom.

BiH i dalje ispod evropskog prosjeka

Za razliku od najvećih svjetskih i evropskih ekonomija, BiH i dalje ima relativno nizak nivo javne zaduženosti. Prema posljednjim podacima, spoljni dug BiH na kraju prvog kvartala 2026. iznosio je 9,5 milijardi maraka, što je najviši apsolutni iznos u posljednjih pet godina. Taj iznos, bez državnih garancija, predstavlja oko 16,8 odsto BDP-a. Kada se posmatra ukupan javni dug svih nivoa vlasti, on iznosi oko trećine BDP-a, što je i dalje znatno manje nego u većini evropskih zemalja.

Nije problem dug, već kako se troši

Ekonomista Igor Gavran ukazuje da samo zaduživanje nije problem, jer i najrazvijenije ekonomije godinama funkcionišu sa visokim javnim dugom. Po njegovoj ocjeni, mnogo je važnije u šta se pozajmljeni novac ulaže. Kako kaže ključno je da li se sredstva usmjeravaju u projekte koji povećavaju proizvodnju, zaposlenost i ekonomski rast ili se koriste za pokrivanje tekuće potrošnje. Ističe da ovdašnje vlasti to uglavnom rade zbog drugog navedenog, pokušavajući da zakrpe budžetske rupe i obezbijede socijalni mir. Gavran dodaje da SAD mogu nositi dug od desetina biliona dolara zahvaljujući statusu dolara kao glavne svjetske rezervne valute i najdubljem finansijskom tržištu, dok se mnogo manje ekonomije mogu naći u ozbiljnim problemima i sa daleko nižom stopom zaduženosti ako nemaju stabilan privredni rast i povjerenje investitora.

- U vremenu kada kamate rastu, a budžeti su pod sve većim pritiskom, pravo pitanje više nije samo ko ima najveći dug, već ko ga može nositi bez ozbiljnih posljedica po ekonomski rast - poručio je Gavran.

FED i strahovi

Troškovi zaduživanja u SAD dostigli su najviši nivo od 2007. godine nakon što su Federalne rezerve (FED) odlučile da peti put zaredom zadrže ključne kamatne stope nepromijenjenim. Prinos na 30-godišnje američke trezorske obveznice skočio je na 5,23 odsto, što pokazuje rast zabrinutosti investitora zbog mogućeg novog inflatornog talasa, posebno zbog rasta cijena nafte nakon sukoba na Bliskom istoku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.