Sve brutalniji oblici vršnjačkog zlostavljanja na društvenim mrežama

BANjALUKA - Nedavni slučaj vršnjačkog vrijeđanja na društvenim mrežama u Trnu samo je jedan u nizu primjera koji potvrđuju da se tiranija među mladima masovno seli u virtuelni prostor, gdje klasične uvrede sve češće smjenjuje i surovo seksualno nasilje, ucjene i ismijavanje djevojčica zbog fotografija intimnog sadržaja kreiranih čak i pomoću vještačke inteligencije (AI).

Nasilje među djecom i mladima ima različite oblike, a da se sve češće preliva i u virtuelni prostor, potvrđuje savjetnica Plavog telefona Bobana Lipovac. Djeca i mladi toj liniji za pomoć najčešće se obraćaju zbog problema sa mentalnim zdravljem, vršnjačkim i porodičnim odnosima, ali i zbog nasilja.

- Kada govorimo o nasilju, imamo emocionalno nasilje, nasilje u porodici, partnerskim vezama i vršnjačkim odnosima. Kada je riječ o društvenim mrežama, u posljednje vrijeme izraženo je onlajn seksualno nasilje - rekla je Lipovčeva.

Najčešće se, prema njenim riječima, javljaju djevojke izložene ismijavanju, ucjenama i prijetnjama zbog intimnih fotografija, bilo da su stvarne ili nastale uz pomoć vještačke inteligencije.

- Doživljavaju ismijavanje od strane vršnjaka, a imamo i slučajeve ucjena i prijetnji da će druga osoba objaviti te fotografije, što posljedično dovodi i do problema sa mentalnim zdravljem - navela je Lipovčeva.

U vršnjačkim odnosima sve su izraženiji osjećaji neuklapanja i usamljenosti, kao i pritisak da se odgovori trenutnim društvenim standardima.

- Možda je najviše izraženo to neuklapanje, osjećaj usamljenosti i da nekako ne može da se odgovori trenutnim društvenim standardima i onome što je aktuelno - kazala je Lipovac.

Plavom telefonu obraćaju se djeca različitih uzrasta. Putem telefona nešto više komuniciraju djeca od 12 do 15 godina, dok se putem četa javljaju adolescenti i mladi do 25 godina. Kod onlajn seksualnog nasilja najčešći su oni od 16 do 20 godina. Najmlađa osoba koja im se zbog problema u porodici obratila imala je osam godina, dok se za ove probleme javljaju i djeca od 12 i 13 godina.

U Plavom telefonu najprije razgovaraju sa djetetom o problemu, njegovim osjećanjima i podršci koju ima, a zatim ga usmjeravaju ka rješenju.

- Istražujemo šta trenutno osoba ima pored tog problema koji se dešava, kako se osjeća i da li postoji barem jedna odrasla osoba sa kojom može da razgovara i koja može da joj pruži podršku. Ohrabrujemo osobu, osnažujemo je i usmjeravamo se i na rješenje, odnosno na to šta konkretno može da se uradi - rekla je Lipovčeva.

U zavisnosti od slučaja, mogu biti uključene i nadležne institucije.

- Ako neko postavlja fotografije na društvene mreže, proziva ili pravi lažne profile, razgovaramo o načinima na koje se to može rješavati. Postoji i mogućnost prijave nasilja, koja može biti anonimna - kaže je ona.

Da problem nije ograničen samo na školsko dvorište, potvrđuju i u Instituciji ombudsmana za djecu RS. Ombudsman Gordana Rajić kaže za "Glas" da je vršnjačko nasilje jedan od najčešćih razloga za obraćanje instituciji, te da se digitalni prostor sve češće pojavljuje kao mjesto u kojem se nasilje dešava ili nastavlja.

- Posebnu statistiku samo za nasilje na društvenim mrežama ne vodimo, jer se ono najčešće prepliće sa drugim oblicima vršnjačkog nasilja. Naš stav je jasan. Činjenica da se nasilje dogodilo na internetu ili van školskog dvorišta ne može biti razlog da škola ne reaguje. Ako su uključeni učenici i ako se posljedice odražavaju na dijete, njegovu bezbjednost i odnose u školi, ona je dužna da preduzme sve mjere - navela je Rajićeva.

Prema njenim riječima, škola, roditelji i nadležne službe moraju djelovati zajedno, a tamo gdje reakcija izostane ili nije adekvatna, Institucija insistira na konkretnim mjerama i prati postupanje.

- Uprkos nultoj toleranciji na nasilje i činjenici da je u nekim situacijama prepoznato i nasilje i počinioci, mehanizmi zaštite ponekad izostaju. Potrebno je preduzeti konkretne mjere i prema djetetu žrtvi i prema djetetu počiniocu nasilja, jer u krajnjem slučaju i jednima i drugima je potrebna pomoć - kazala je Rajićeva i dodala da je izostanak reakcije nadležnih poruka djeci da ih nismo zaštitili.

Roditelji, naglašava ona, ne bi trebalo da minimiziraju nasilje na internetu, već da sačuvaju dokaze i odmah obavijeste školu, a u ozbiljnijim slučajevima i druge nadležne institucije.

Ministarstvo

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS ističu da su prijavu o "Instagram" profilu sa uvredama, javnim prozivanjem i prijetnjama usmjerenim prema djeci i mladima iz Banjaluke proslijedili policiji radi provjere navoda i preduzimanja mjera iz njihove nadležnosti. Kako su istakli, zaštita djece od vršnjačkog i digitalnog nasilja zahtijeva koordinisano djelovanje škole, porodice, policije i drugih nadležnih institucija, uz obavezu škola da učenicima obezbijede zaštitu i stručnu podršku. Iz ovog resora su najavili nastavak edukacije učenika, nastavnika i roditelja o bezbjednom korišćenju interneta, kao i jačanje saradnje sa MUP-om i školama radi blagovremenog prepoznavanja rizika i efikasnije zaštite djece i mladih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.