Svaki treći stanovnik RS pare troši na klađenje

BANjA LUKA - Da je klađenje i kockanje u Srpskoj postalo dominantan poremećaj, pokazuju i rezultati mnogobrojnih istraživanja prema kojima svaki treći stanovnik na ovaj način želi da dođe do brzo "zarađenog" novca.

Psiholog Vesna Tomić rekla je "Glasu Srpske" da se zbog ekonomske krize i besparice većina stanovnika nada velikom novčanom dobitku na lutriji ili u kladionici, zahvaljujući kojem bi riješili svoje finansijske probleme.

- Kladionice su prepune mladih ljudi, što je poražavajuće, jer su to uglavnom osnovci i srednjoškolci, a njihovi roditelji vjerovatno i ne znaju gdje oni troše novac - rekla je Tomićeva.

U kladionicama u RS kažu da dobro zarađuju posljednjih godina.

- Ljudi dolaze i ulažu dvije-tri marke, a očekuju da pogode dosta parova i dobiju mnogo novca. Međutim, novac ulažu svakodnevno, a dobiju rijetko, tako da su uglavnom na gubitku - rekla je radnica u jednoj od banjolučkih kladionica.

Šef službe za razvoj igara Lutrije RS Goran Šaula rekao je da postoje određeni netačni stereotipi, prema kojima se tvrdi da "što je kriza veća, više se igra na sreću".

- U zemljama sa visokim životnim standardom troši se više novca na igre na sreću nego u onima gdje je od malog kućnog budžeta veoma teško izdvojiti malu svotu za potrebe koje nisu za preživljavanje - naglasio je Šaula.

On je istakao da se za vrijeme udara ekonomskih kriza više nego u stabilnijim uslovima pojavljuje igranje "svega i svačega".

-  Ljudi se često u očaju okreću i raznoraznim ilegalnim ili "polulegalnim" igrama, koje nude brzu zaradu za malo uloženog novca. U kriznim situacijama se ne igra više, nego se igra često iz očaja - rekao je Šaula.

On je dodao da sa porastom fonda za "sedmicu" interesovanje za loto raste iz kola u kolo.

Posljednji put "sedmica" u Srpskoj izvučena je 30. oktobra prošle godine, tako da je sada dostigla cifru od šest miliona maraka.

- Lutrija RS  nastoji da svojim djelovanjem promoviše koncept "odgovornog igranja", u kojem će kretanje igara na sreću, naročito među najširom populacijom, biti strogo kontrolisano, sa jasno definisanim dijelom sredstava koji se mora vratiti društvu u najširem smislu - rekao je Šaula.

Profesor psihologije u banjolučkoj Gimnaziji Vanja Kuruzović rekla je da sa učenicima koji se klade ili kockaju treba raditi i u školi i kod kuće.

- Uklanjanjem kladionica i drugih objekata za priređivanje igara na sreću iz blizine škola neće se riješiti problem i spriječiti mladi da se klade. Potreban je dug rad roditelja i profesora kako bi sami na kraju uvidjeli da je klađenje "loš hobi", koji na kraju može da preraste u zavisnost - naglasila je Kuruzovićeva.

Prema podacima Republičke uprave za igre na sreću, u Srpskoj 11 pravnih subjekata ima odobrenje za priređivanje kladioničkih igara sa ukupno 543 uplatno-isplatna mjesta, dok 19 pravnih lica ima odobrenje za 260 automat klubova, u kojima ima više od 4.100 automata.

Kazne

Inspektori Republičke uprave za igre na sreću u januaru ove godine kontrolisali su 118 pravnih i 20 fizičkih lica koji priređuju igre na sreću, nakon čega su donijeli 25 rješenja o zabrani rada i tri rješenja o otklanjanju nepravilnosti, te 24 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 44.000 maraka.

- Poslije kontrole u Bijeljini, jednom priređivaču igara na sreću ekspres lutrije, inspektori su zbog raznih nepravilnosti oduzeli skuter, televizor, bicikl za vježbanje, štampač, DVD plejer, mikrotalasnu, a izrečena mu je i novčana kazna - rekli su u ovoj upravi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.