Stevo Mirjanić:Za mjesec liježe još 15 miliona KM podsticaja

Prilikom kreiranja Pravilnika o podsticajima za 2017. godinu maksimalno su uvaženi prijedlozi predstavnika poljoprivrednika i obezbijeđen kontinuitet u realizaciji većine mjera agrarne politike, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Stevo Mirjanić.

* GLAS: Šta su Vlada i resorno ministarstvo učinili da poljoprivrednicima olakšaju proljetnu sjetvu i koliko se trenutno duguje po osnovu podsticaja za 2016. godinu?

MIRJANIĆ: Učinjeni su maksimalni napori da se isplati što više novca ratarima pred proljetnu sjetvu. Kada su u pitanju dugovi iz 2016. godine, do sada je isplaćeno 45 miliona KM, što znači da je ostalo oko 15 miliona KM koji će biti realizovani u narednih mjesec. Ovim je postignuta solidna dinamika u isplati, pri čemu je pred početak sjetve na račune ratara u jednom mjesecu uplaćeno više od 15 miliona KM što je dobar podstrek za novu sjetvenu sezonu.

* GLAS: Da li su, pored isplate podsticaja, u ovoj godini planirana i dodatna izdvajanja za razvoj poljoprivrede?

MIRJANIĆ: Budžetom je predviđeno 60 miliona KM za podsticaje, a Vlada traži mogućnost da obezbijedi dodatnih deset miliona. Ne treba zanemariti ni sredstva Partner fonda, međunarodnih projekata, Svjetske banke i EIB-a koja se odnose na gradnju irigacionih sistema i na zaštitu zemljišta i ostalih dobara, a koja za ovu godinu iznose oko 120 miliona KM. Kod dijela proizvođača stvoreno je uvjerenje da se finansiranje agrarnih potreba mora riješiti podsticajima Vlade, što je pogrešno. Podsticaji koje obezbjeđuje država su značajan finansijski stub u svakoj zemlji, ali bez korišćenja sredstava iz drugih izvora nije moguće osigurati tekuću reprodukciju i razvojne programe.

* GLAS: Ratari i dalje traže povećanje agrarnog budžeta na oko 100 miliona maraka ili šest odsto od budžeta RS.

MIRJANIĆ: Zahtjev za povećanje agrarnog budžeta ispunjen je na način da smo povećali izvore prihoda za finansiranje sektora poljoprivrede, pa tako osim 60 miliona koji su direktno na raspolaganju kroz subvencije, identifikovali smo dodatnih 100 miliona KM za investiciona ulaganja iz sredstava IRB-a, Partner fonda, međunarodnih projekata u poljoprivredi, sredstva za ulaganja u vodoprivredne sisteme koji su u funkciji razvoja poljoprivrede i dr.

* GLAS: Objavljen je Pravilnik o podsticajima za 2017. godinu. Koje su osnovne promjene u odnosu na godinu ranije?

MIRJANIĆ: Najviše novca biće usmjereno u tekuću proizvodnju, uglavnom u stočarstvo, gdje će od kapitalnih ulaganja proizvođači moći koristiti samo podršku za nabavku opreme. Ostale mjere podrške za investiciona ulaganja u stočarstvu biće podržane iz Partner fonda, što je bio zahtjev poljoprivrednika. Proizvođači mogu očekivati veću podršku za tov i uzgoj priplodnih grla od vlastitog podmlatka, a kod uzgoja svinja ta podrška će biti veća za 100 odsto. Podrška proizvodnji mlijeka zadržana je na 30 feninga po litru i gotovo polovina budžeta biće usmjerena u mljekarstvo. S druge strane, u biljnoj proizvodnji biće na raspolaganju sve mjere podrške za investiciona ulaganja i tekuću proizvodnju kao i dosad, samo u većem iznosu. Odgođene su mjere podrške investicijama u prehrambenu industriju, ali ćemo podržavati preradu na gazdinstvu. Odgođene su mjere podrške udruženjima poljoprivrednika, ali ćemo podržati investicije zadruga i klastera. Zadržali smo i posebne mjere podrške za brdsko-planinska područja. Naglasak je na onim sektorima koji su ocijenjeni kao najosjetljiviji sa aspekta uticaja adaptiranog SSP-a, te sa aspekta značaja sektora u ukupnoj strukturi proizvodnje.

* GLAS: Kako komentarišete to što farmeri insistiraju na usklađivanju Pravilnika o podsticajima sa onim u FBiH?

MIRJANIĆ: Ovaj zahtjev je odraz jednostranog pristupa predstavnika poljoprivrednika, pa čak i Saveza poljoprivrednih proizvođača koji bi trebalo da zastupa sve poljoprivrednike, a na kraju se ispostavilo da su stočari favorizovali lične interese. Struktura poljoprivrede u RS i FBiH je različita, pa je i koncept podrške različit. Neke mjere kao što je podrška za mlijeko i pšenicu su na istom nivou, međutim, podrška za biljnu i stočarsku proizvodnju se razlikuju. RS izdvaja 16 miliona za biljnu proizvodnju, dok FBiH izdvaja deset miliona, RS izdvaja šest miliona za kapitalne investicije, a FBiH dva miliona. Jedino za oblast stočarstva FBiH izdvaja značajnija sredstva i zbog toga je povika onih koji se bave stočarskom proizvodnjom da naš pravilnik treba da se usaglasi sa federalnim. Pri tome se ne uzima u obzir da je ta proizvodnja u FBiH jako koncentrisana i da se većina datih sredstava raspoređuje na mali broj velikih firmi.

Zaštita domaće proizvodnje

* GLAS: Farmeri često ističu i potrebu zaštite domaće proizvodnje. Šta čine nadležni organi?

MIRJANIĆ: Činjenica je da ni poslije pet godina zajedničke institucije na nivou BiH nisu učinile nijedan korak ka zaštiti domaćih proizvođača. Nasuprot tome, uporno se insistira na retorici prebacivanja odgovornosti. Vlada RS je usvojila više informacija u kojima su definisane kritične tačke i date preporuke nadležnima u BiH, te podržava aktivnosti udruženja poljoprivrednih proizvođača s ciljem zaštite domaće proizvodnje. Ipak, ugrožavanje proizvodnje se nastavlja što se može vidjeti iz bilansa spoljnotrgovinskog poslovanja. Čak bi se mogla dati ocjena da se u BiH više štiti tuđa nego domaća proizvodnja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.