Stari točak sitno melje

Vodenicu su podigli moji prababa i pradjed po majci, Jovanka i Vaso Božić 1930. godine. Želio sam da je ponovo pokrenem i uz nesebičnu podršku supruge Ljubinke uspio sam u tome, pa je 2001. godine ponovo krenuo vodenični točak, rekao Dušan Savić

ZVORNIK - Nekada su se vodenice mogle vidjeti u svakom selu, kud je proticala rječica. Mljeli su se kukuruz, pšenica, a ponekad je bila tolika gužva da su ljudi ostajali i po cijelu noć u vodenici kako bi kući donijeli sitno mljeveno brašno. Sada su vodenice prava rijetkost, a pogotovo one u kojima se još može samljeti žito. Jedna od takvih se nalazi u Pađinama kod Zvornika, na imanju Dušana Savića. Vodenica je napravljena 1930. godine. Od 1968. godine nije mljela pšenicu i kukuruz, a onda, od 2001. godine Dušan je ponovo pokrenuo vodenični točak. Prema Dušanovim riječima, nekada je samo na ovoj Vreljanskoj rijeci bilo devet vodenica. Danas je ova vodenica jedna od dvije u zvorničkoj opštini u kojoj se brašno proizvodi ispod točka koga pokreće voda. Na kućerku površine 16 kvadrata ništa nije mijenjano od dana kad je sagrađen, jer je vlasnik želio da zadrži autentičan izgled vodenice. - Vodenicu su podigli moji prababa i pradjed po majci, Jovanka i Vaso Božić. Imao sam veliku želju da je ponovo pokrenem i uz nesebičnu podršku i pomoć supruge Ljubinke uspio sam u tome. Odlazak u vodenicu i mljevenje brašna me smiruje, u njoj je ljeti najljepša hladovina, a zbog cirkulacije vazduha, tu nikada nema muva ni komaraca. Ovdje je najbolji odmor. Vodenica je izgrađena od drveta, dakle, prirodnog materijala, pa je boravak u njoj pravo uživanje - ispričao je Dušan i dodao da ambijent upotpunjuju posuđe i drugi predmeti u vezi sa porodičnom tradicijom, a koji datiraju s kraja 19. i početka 20. vijeka. U vodenici koja, u zavisnosti od dotoka vode, može da samelje do 40 kilograma brašna, proizvodi se integralno brašno od pšenice i projino od kukuruza. - Dobri poznavaoci kažu da je brašno iz vodenice uvijek slađe, pa i zdravije nego ono proizvedeno u fabrikama i mlinovima, zato što se melje između kamenja koji omogućuju da se brašno ne pregrijava i na taj način sačuva sve korisne sastojke - pojasnio je Dušan Savić. Dušan je istakao da se brašno najviše melje tokom zime, te da ljetnji period, kada nivo vode u Vreljanskoj rijeci opadne, on koristi za čišćenje korita i akumulacije i neophodne popravke. - Nisam ovo komercijalizovao, i meni i supruzi veće je zadovoljstvo to što proizvodimo domaći, prirodni i zdravi proizvod i što je potražnja za zdravom hranom sve veća. Želja mi je i da mladi ljudi vide kako se nekada proizvodilo brašno i da se vodenice ne ugase - naglasio je Dušan. Dušan Savić je rekao da želi da vodenica posluži za razvoj turizma na selu kome se ljudi, željni da pobjegnu iz gradske vreve i zagađenja, sve više vraćaju. S. SAVIĆ EVROPA - U zavisnosti od želje kupca, brašno može da bude krupnije ili sitnije samljeveno. Brašno najviše traže ljudi iz ovog kraja, koji žive i rade u Austriji, Švajcarskoj i Njemačkoj, jer ih hljeb napravljen od ovog brašna podsjeća na vrijeme njihovog djetinjstva i mladosti - rekao je Dušan Savić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.