Šta otkriva najnoviji izvještaj švajcarske banke: BiH siromašna i po bogatstvu

SARAJEVO - BiH nema samo problem niskih plata, već i nedostatka akumuliranog privatnog kapitala. Dok su domaćinstva u evropskim zemljama decenijama uvećavala imovinu kroz nekretnine, akcije, fondove i vlasništvo nad preduzećima, u BiH je veliki dio privatnog bogatstva ostao u vezi sa stanovima, kućama i zemljištem, što građanima ne obezbjeđuje novi dohodak.

• Prema najnovijem Globalnom izvještaju o bogatstvu švajcarske banke UBS, BiH nije obuhvaćena ovogodišnjom analizom, ali raniji podaci pokazuju da je prosječno bogatstvo po odrasloj osobi iznosilo oko 34.000 dolara, što je višestruko manje nego u najrazvijenijim evropskim zemljama.
• U BiH je najveći dio privatnog bogatstva vezan za nekretnine i zemljište, dok u razvijenim ekonomijama dominira finansijska imovina, poput akcija, investicionih fondova i vlasničkih udjela u kompanijama.
• Stručnjaci upozoravaju da visoka vrijednost nekretnina ne znači i veću kupovnu moć, jer imovina koja ne donosi prihod ne poboljšava životni standard domaćinstava.
• Prema nezvaničnim procjenama, građani BiH stariji od 65 godina posjeduju imovinu vrijednu više od 60 milijardi KM, ali je najveći dio tog bogatstva „zarobljen“ u nekretninama koje se teško pretvaraju u novac.

Ta razlika vidi se i u najnovijem "Globalnom izvještaju o bogatstvu za 2026. godinu" švajcarske banke UBS. Prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u Švajcarskoj iznosi više od 910.000 dolara, a u Njemačkoj oko 347.000. BiH nije obuhvaćena novim izvještajem, ali raniji podaci daju određeni orijentir. Prema ranijim analizama UBS-a, prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u BiH i Srbiji iznosilo je oko 34.000 dolara. Iako taj podatak nije iz izvještaja za 2026. godinu, on ilustruje razmjere razlike u akumuliranom privatnom bogatstvu između BiH i najbogatijih evropskih ekonomija. Razlike su vidljive i u regionu. UBS navodi da je od 2020. do 2025. godine realno prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u Hrvatskoj i Bugarskoj poraslo za više od 25 odsto, svrstavajući ih među tržišta sa najsnažnijim rastom. 

Pod neto bogatstvom podrazumijeva se ukupna vrijednost nekretnina, novca, akcija, investicionih fondova, poslovnih udjela i druge finansijske imovine, umanjena za dugove. Osoba koja, primjera radi, ima stan vrijedan 100.000 evra i 20.000 evra ušteđevine, bez dugova, ima neto bogatstvo od 120.000 evra.
Međutim, same cifre ne govore cijelu priču. Za stvarnu sliku bogatstva važno je i od čega je ono sastavljeno, jer imovina koja samo vrijedi nije isto što i ona koja donosi novi prihod. Upravo se tu vidi jedna od važnijih razlika između BiH i razvijenih evropskih ekonomija. U BiH je značajan dio privatne imovine vezan za stanove, kuće i zemljište, dok u bogatijim ekonomijama veći značaj imaju finansijska imovina, akcije, investicioni fondovi, penziona imovina i vlasnički udjeli u preduzećima.

To stvara i važan paradoks. Čovjek može imati kuću vrijednu 250.000 evra, a zarađivati daleko manje od zapadnoevropskog radnika. Na papiru posjeduje značajnu imovinu, ali ona mu ne mora obezbjeđivati veći mjesečni dohodak. Ako nekretnina ne donosi prihod, njena visoka vrijednost ne znači automatski i veću kupovnu moć. Na ovaj problem ukazuje i bivši broker sa Volstrita, a danas finansijski savjetnik Vladimir Đukanović. Smatra da je jedan od problema slaba finansijska pismenost, jer ljudi veliki dio novca usmjeravaju u nekretnine, dok manje ulažu u oblike imovine koji mogu donositi prihod.

Đukanović navodi da se uglavnom kupuju nekretnine koje imaju relativno niske prinose u odnosu na neke druge investicije. Visoka cijena stana, kako ističe, sama po sebi ne znači da je on dobra investicija. Ključno je koliki prihod imovina može da donese u odnosu na uloženi novac.

- Visoka vrednost nekretnine nije isto što i visoka kupovna moć. Problem BiH, ali i drugih zemalja u okruženju, pa i same Srbije, jeste u tome što je relativno malo imovine produktivno. Domaćinstvo može posedovati stan ili kuću koji vrede stotine hiljada evra, a i dalje živeti od plate do plate - istakao je Đukanović za "Glas".

NOVAC SAMO NA PAPIRU

Evropska centralna banka nedavno je objavila istraživanje o neto imovini starijih domaćinstava u Evropi. U Austriji ona iznosi oko 300.000 evra, u Njemačkoj 200.000, a u Italiji 150.000. U BiH, prema nezvaničnim procjenama, oko 650.000 ljudi starijih od 65 godina raspolaže imovinom čija vrijednost premašuje 60 milijardi maraka. Ipak, najveći dio tog bogatstva vezan je za kuće, stanove i zemljište, koji ne donose redovan prihod i teško se mogu pretvoriti u novac za svakodnevne potrebe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.