Foto: Srpski jezik u Drvaru na sigurnom
DRVAR - Uprkos konstantnim migracijama stanovništva i manjku nastavnog kadra u manjim sredinama, Srednja škola u Drvaru uspijeva da održi redovnu nastavu srpskog jezika po udžbenicima i programu iz Republike Srpske, dok im mnogo veći izazov predstavlja nedostatak profesora za stručne, ekonomske i šumarske predmete.
Direktorica Srednje škole Drvar Jelena Zeljković istakla je u razgovoru za "Glas" da ova javna ustanova trenutno broji 153 učenika, od kojih je većina srpske nacionalnosti, zbog čega je očuvanje maternjeg jezika i nacionalnog identiteta od presudnog značaja za cijelu lokalnu zajednicu.
- Nacionalna grupa predmeta, među kojima srpski jezik zauzima centralno mjesto, uvedena je u našu školu još davne 2003. godine. Kada je riječ o nastavnom kadru, prisutne su konstantne migracije stanovništva iz manjih ka većim sredinama pa tu postoji izazov - ispričala je Zeljkovićeva.
Kako bi đaci imali kontinuitet u učenju srpskog jezika i književnosti, uprava škole oslonila se na dobru međuinstitucionalnu saradnju u samoj opštini i gradu.
Prema riječima direktorice, usko sarađuju sa Osnovnom školom "Nikola Tesla" iz Drvara, čiji nastavni kadar drži časove i srednjoškolcima.
- Na taj način sve te časove uspješno pokrivamo. Što se samog srpskog jezika tiče, za sada uspijevamo da obezbijedimo potreban i stručan kadar, do kojeg je u današnje vrijeme i u ovakvim sredinama zaista teško doći - pojasnila je Zeljkovićeva.
Ona je precizirala i kako je nastava interno podijeljena među profesorima, odnosno jedna profesorica sa dugogodišnjim iskustvom predaje srpski jezik učenicima gimnazije, dok druga drži nastavu đacima šumarskog i ekonomskog smjera, kao i učenicima koji se školuju za trogodišnja zanimanja.
Iako je očuvanje nastave srpskog jezika svakodnevni izazov, Zeljkovićeva otkriva da se škola suočava sa daleko većim deficitom kadra kada su u pitanju stručni predmeti.
- Imamo velikih problema sa pronalaskom profesora za stručne predmete, posebno iz ekonomskih i šumarskih smjerova. Jedan profesor jednostavno ne može da predaje sve te predmete, jer je fond časova ogroman. Dakle, na tom polju imamo mnogo veći problem nego kod organizovanja nastave srpskog jezika - navodi Zeljkovićeva.
Kada je riječ o literaturi i udžbenicima iz kojih drvarski srednjoškolci uče, oni u potpunosti prate nastavni plan i program Republike Srpske, a nabavku udžbenika snose roditelji.
- Ove školske godine prvi put se po novom kurikulumu radi i u četvrtom razredu gimnazije. Kada završimo ovu školsku godinu, imaćemo sve generacije koje su prošle kroz novi nastavni program. Posjedujemo sve udžbenike po planu i programu iz Republike Srpske i isključivo njih koristimo u nastavi. Knjige kupuju sami roditelji, a ukoliko neka porodica nije u finansijskoj mogućnosti da ih nabavi, iznađemo način da i to riješimo - navela je Zeljkovićeva.
Pored kadrovskih i organizacionih izazova, u Srednjoj školi Drvar trude se da u granicama mogućnosti unaprijede i infrastrukturne uslove za boravak đaka i zaposlenih.
Tako su ove godine uspjeli da saniraju fiskulturnu salu, kao i školske tribine ispred samog objekta. Ipak, jedan veliki građevinski problem i dalje čeka rješenje.
- Najveći infrastrukturni problem trenutno nam predstavlja krov zgrade, jer krovnu konstrukciju čini materijal koji nije dobar ni za zdravlje korisnika škole. Za sada nemamo nekih velikih prokišnjavanja, ali u nekoj bližoj budućnosti svakako se mora ozbiljno razmišljati o njegovoj potpunoj zamjeni - upozorila je Zeljkovićeva, dodajući da se školske prostorije tokom zime zagrijavaju putem sistema na lož-ulje.
Iako uslovi nisu nimalo laki, u ovoj ustanovi poručuju da ne odustaju. Kako direktorica zaključuje u kratkoj, ali slikovitoj poruci: "Nije idealno, ali uspijevaju".
Počeci srednjoškolskog obrazovanja u Drvaru vezuju se za 1924. godinu, kada je za potrebe "Šipada" pokrenuta šegrtska škola za drvoprerađivačke i metalske zanate, a nakon Drugog svjetskog rata, 1947. godine, sa radom je počela i industrijska škola. Tokom pedesetih i šezdesetih godina formirane su brojne škole i smjerovi - od ŠUP-a i ekonomske škole, preko kratkotrajne šumske tehničke škole "Josif Pančić" do Gimnazije "Marija Bursać", kroz koju je do osamdesetih prošlo više hiljada učenika i iznjedrila sopstveni kadar u različitim strukama.
Centralni srednjoškolski centar "Marija Bursać" nastao je školske 1974/75. godine objedinjavanjem više tadašnjih škola, kada je imao oko 1.160 učenika u 36 odjeljenja. Nakon perioda usmjerenog obrazovanja (1980-1991) i ponovnog uvođenja gimnazije, škola je u školskoj 1994/95. godini, neposredno prije egzodusa stanovništva u avgustu i septembru 1995, brojala 615 učenika u 24 odjeljenja, uz kontinuiran pad broja upisanih učenika i stanovnika Drvara u odnosu na sredinu sedamdesetih.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.